Pravovremene kontrole, informisanost i male, ali dosljedne promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno smanjiti rizik i dugoročno očuvati zdravlje srca.
Valunzi i nesanica najpoznatiji su simptomi menopauze, ali promjene koje se događaju u tijelu često se ne zaustavljaju na tome. Jedna od njih tiho se očituje u laboratorijskim nalazima, kroz porast holesterola i povećan rizik za zdravlje srca.
Ulazak u menopauzu donosi niz hormonskih promjena koje utječu na cijeli organizam. Brojne žene tek nakon pedesete godine prvi put dobivaju upozorenje da im je LDL (loši) holesterol povišen, a HDL (dobri) niži nego ranije. Stručnjaci upozoravaju da to nije slučajnost, već dio šire slike promjena koje prate ovaj period.
Pad nivoa estrogena ključni je faktor u ovoj priči. Estrogen ima važnu ulogu u regulaciji holesterola jer pomaže tijelu da efikasnije uklanja LDL iz krvi. Kada se nivo estrogena smanji, taj mehanizam slabi, pa se loši holesterol lakše zadržava u krvotoku.
Istovremeno, nivo HDL-a, koji pomaže u uklanjanju viška masnoća, može se smanjiti. Rezultat je nepovoljniji omjer masnoća u krvi, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Mišićna masa, težina i inzulinska rezistencija
Menopauza je često praćena gubitkom mišićne mase (sarkopenija). Manje mišića znači sporiji metabolizam i slabiju sposobnost tijela da koristi šećere i masti. Posljedica toga mogu biti povišeni trigliceridi i dodatno povećanje lošeg holesterola.
Mnoge žene u ovom periodu primjećuju i lakše nakupljanje kilograma, naročito u području stomaka. Višak masnog tkiva povezan je s inzulinskom rezistencijom, stanjem u kojem tijelo teže reguliše šećer u krvi, što dodatno pogoršava lipidni profil.
Preporučene vrijednosti za žene u menopauzi ne razlikuju se od opštih smjernica:
- Ukupni holesterol: ispod 200 mg/dL
- LDL (loši): ispod 100 mg/dL
- HDL (dobri): iznad 50 mg/dL
- Trigliceridi: ispod 150 mg/dL
Ako postoje dodatni faktori rizika, poput povišenog pritiska ili dijabetesa, ljekar može preporučiti strožije ciljeve.
Iako hormonalne promjene nije moguće zaustaviti, način života ima ogroman utjecaj.
Mediteranska ishrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama, ribom i maslinovim uljem, pomaže da se osjećate bolje.
Vlakna i omega-3 su nutrijenti koji smanjuju apsorpciju holesterola i štite krvne sudove.
Najmanje 150 minuta umjerenog kretanja sedmično, uz trening snage za očuvanje mišića su preporuka.
Prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola su ključni koraci.
Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, ljekar može propisati statine za snižavanje holesterola. Što se tiče hormonske nadomjesne terapije, ona prvenstveno služi za ublažavanje simptoma poput valunga, a odluku o njenom korištenju uvijek treba donijeti u dogovoru sa stručnjakom.