Dugotrajan i hronični stres snažno i štetno djeluje na tijelo, mijenjajući njegov normalan rad i potičući razvoj brojnih bolesti. Iako kratkotrajni stres može biti koristan jer nas pokreće na reakciju, dugotrajna izloženost stresorima iscrpljuje organizam i narušava ravnotežu.
Neprekidna aktivacija stresnog odbrambenog sistema slabi sposobnost tijela da se učinkovito bori protiv bolesti.
Dugotrajan stres potiskuje imunološke funkcije, smanjuje proizvodnju ključnih ćelija, povećava osjetljivost na infekcije te potiče razvoj kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, autoimunih poremećaja i karcinoma.
Stres izaziva pojačano lučenje hormona poput kortizola i adrenalina, što dugoročno može dovesti do povišenog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma, dijabetesa tipa 2 i povećane upalnosti u tijelu. Upalne supstance zvane citokini povezane su s razvojem depresije, anksioznosti i drugih mentalnih problema.
Hronični stres povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Također remeti probavu uzrokujući žgaravicu, sindrom iritabilnog crijeva i probavne smetnje. Na tijelo negativno djeluje i kroz poremećaje spavanja, umor i smanjenu koncentraciju.
Stres često vodi do nezdravih ponašanja poput pušenja, pretjerane konzumacije alkohola, loše ishrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. Sve to dodatno pogoršava zdravstveno stanje i ubrzava razvoj bolesti povezanih sa stresom.