Postoji nasljedni poremećaj koji dugo može ostati neprimijećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi hipertrofična kardiomiopatija (HCM). Zbog nedostatka očiglednih simptoma u ranim fazama, ovaj poremećaj se često naziva "tihim ubicom".
Hipertrofična kardiomiopatija utječe na srčani mišić, čineći ga zadebljalim i manje fleksibilnim. To može ometati normalan protok krvi i izazvati ozbiljne komplikacije poput srčane slabosti, nepravilnog rada srca (aritmija), pa čak i iznenadnog srčanog zastoja. S obzirom na to da je riječ o najčešćoj nasljednoj bolesti srca, dijete osobe koja ima ovaj poremećaj ima čak 50 posto šansi da ga i samo razvije.
Ipak, poražavajuća je činjenica da većina oboljelih to ne zna; procjenjuje se da oko 85 posto ljudi s ovim poremećajem nikada nije dobilo zvaničnu dijagnozu. Iako je bolest genetski uslovljena, uzrok nije uvijek potpuno jasan. Kako objašnjavaju stručnjaci za ehokardiografiju iz ustanove UCSF Health, samo prisustvo gena ne znači automatski da će osoba razviti bolest, ali rizik ostaje trajno prisutan.
Rana dijagnoza je ključna za kontrolu ovog stanja, ali standardni ultrazvuk srca ranije često nije mogao otkriti problem u ranoj fazi. Pacijenti su tada dobijali uredne nalaze, dok bi se ozbiljni simptomi razvili tek godinama kasnije. Posebno su ugrožene osobe koje u porodici imaju članove s pejsmejkerom, historijom srčanog popuštanja, srčanog ili moždanog udara.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju:
- Otežano disanje (zadihanost pri naporu)
- Bol u grudima
- Nesvjesticu ili vrtoglavicu
- Oticanje stopala i nogu
- Osjećaj opšte slabosti i brzog zamaranja.
Iako se znaci bolesti često ne pojavljuju kod sasvim mladih osoba, savremeni dijagnostički testovi mogu potvrditi prisustvo poremećaja. Iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, redovne kontrole kod kardiologa, adekvatna terapija i umjerena fizička aktivnost mogu pomoći u održavanju bolesti pod kontrolom i spriječiti fatalne ishode.