Možda vam stomak djeluje ravan, vaga pokazuje prihvatljive brojke, a garderoba stoji savršeno, i ipak, vaše tijelo može da skriva ozbiljan zdravstveni rizik. Visceralna mast, poznata i kao “tiha” masnoća, ne vidi se lako, ali ima snažan uticaj na hormone, metabolizam i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je ona daleko opasnija od masnoće koju možemo uštinuti prstima, ali i da se uz pravilnu ishranu može uspješno držati pod kontrolom.
Šta je zapravo visceralna mast?
Visceralna mast se nalazi duboko u stomaku i razlikuje se od potkožne masti, koju možete lako uštinuti ispod kože. Iako ponekad može da se manifestuje kao tvrda izbočina na prednjem dijelu stomaka, često ostaje neprimijećena. Zbog toga osoba može da djeluje vitko, a da ipak ima povećan nivo ove opasne masnoće.
“Visceralna mast je metabolički aktivno tkivo koje okružuje organe”, objašnjavaju stručnjaci. Ona utiče na hormone, podstiče upalne procese i remeti osjetljivost na insulin, što je “opasno jer aktivno mijenja fiziologiju tijela” i povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.
Dobra vijest: može da se smanji promjenom ishrane
Za razliku od nekih drugih faktora rizika, visceralna mast može da se smanji promjenom životnih navika. Ključnu ulogu ima ishrana, ali ne postoji jedna čarobna namirnica koja će je istopiti preko noći. Presudan je ukupan kvalitet obroka i dosljednost.
Nutricionisti ističu da posebno važan korak predstavlja pametan izbor ugljenih hidrata, odnosno zamjena prerađenih žitarica i grickalica namirnicama koje povoljno utiču na metabolizam.
Tri moćne grupe namirnica protiv visceralne masti
Cijela zrna
Cijela zrna sadrže netaknuta vlakna koja usporavaju varenje, stabilizuju nivo šećera u krvi i produžuju osjećaj sitosti. Ona poboljšavaju osjetljivost na inzulin i sprečavaju nagle skokove hormona gladi, što dugoročno smanjuje unos kalorija i podstiče sagorijevanje masti.
U jelovnik uključite integralni ovas, ječam, kinou ili smeđu rižu.
Mahunarke
Grah, leća i leblebije bogati su rastvorljivim vlaknima, proteinima i otpornim skrobom. Ove namirnice se sporo vare, smanjuju upalu u organizmu i pomažu u održavanju stabilnog nivoa energije, bez naglih napada gladi.
Neskrobno povrće: lisnato i krstašice
Lisnato zeleno povrće i povrće iz porodice krstašica osiguravaju veliki volumen obroka uz minimalan broj kalorija. Vlakna usporavaju pražnjenje želuca, dok antioksidanti djeluju protiv upalnih procesa povezanih sa visceralnom mašću.
Lisnato povrće:
– špinat
– zelena salata
– rukola
– kupus
– kelj
Krstašice:
– brokola
– karfiol
– kupus
– prokulice
– rotkva
Još saveznika u borbi protiv “unutrašnje” masti
Pored ove tri ključne grupe, stručnjaci preporučuju i povremenu konzumaciju hrane bogate otpornim skrobom. Na primjer, kuhani krompir ili riža koji se ohlade u frižideru i kasnije ponovo zagriju ili jedu hladni, postaju bogatiji vlaknima i povoljniji za metabolizam.
Voće takođe ima važnu ulogu zahvaljujući vlaknima, vodi i antioksidantima koji doprinose smanjenju upale u organizmu.
Visceralna mast reaguje na celokupno okruženje koje stvarate, od kalorijskog unosa i osjetljivosti na insulin, do nivoa fizičke aktivnosti i upale u tijelu. Ne gubi se naglo, već se postepeno smanjuje stvaranjem stabilnih metaboličkih uslova koji tjeraju organizam da koristi ovu “unutrašnju rezervu” energije.
Drugim riječima, male, ali dosljedne promjene u ishrani i načinu života donose najveće rezultate.