Dok se još uvijek traži način da se izmiri dug od 110 miliona maraka prema slovenskoj firmi Viaduct, stručnjaci sve glasnije upozoravaju: Ko će i kako vratiti te dugove? Umjesto da se sredstva usmjere u podršku domaćoj privredi i nadolazećoj proljetnoj sjetvi, novac će, zbog političke neodgovornosti lidera iz Republike Srpske, biti preusmjeren van države. A ovo je tek jedan u nizu problema koji prijete da dodatno pogoršaju ekonomsku situaciju u entitetu.
U Bosni i Hercegovini ekonomska situacija postaje sve kompleksnija, a stanje u RS-u sve ozbiljnije. Prema procjenama ekonomskih analitičara, depoziti koje RS drži u bankama pokrivaju tek 36 posto obaveza, dok Federacija BiH pokriva oko 76 posto. Jasno je – entitet RS ima duplo manju likvidnost od Federacije.
„Likvidnost Republike Srpske je znatno slabija u odnosu na Federaciju, i to je naročito vidljivo kroz brojne sudske i arbitražne presude koje su bile očekivane, a odnose se na Elektroprivredu Slovenije i Termoelektranu Ugljevik. To su ozbiljni problemi, i postavlja se pitanje kako Vlada RS-a planira obezbijediti sredstva za finansiranje budžeta“, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bez ozbiljnog pristupa ovim pitanjima, upozorava struka, situacija bi mogla dodatno eskalirati. Entitet, koji već sada ima teškoće s izmirivanjem dugova, mogao bi se suočiti s još većim finansijskim problemima.
„RS je u lošijoj ekonomskoj poziciji ne samo zbog višeg stepena zaduženosti u odnosu na Federaciju, već i zato što, u slučaju približavanja bankrotu, Federacija može računati na prodaju vrijednih javnih resursa. Federacija još raspolaže profitabilnim javnim preduzećima koja bi mogla biti privatizovana, dok RS više nema gotovo ništa – osim Elektroprivrede RS, koja je sve zaduženija i sve dublje u problemima. Tu su i brojni arbitražni sporovi koji su već izgubljeni ili će to uskoro biti, što podrazumijeva dodatne milijarde obaveza“, upozorava ekonomista Igor Gavran.
Dug od 110 miliona maraka, koji je trenutno tema u fokusu, samo je dio šireg problema. Umjesto da taj novac ostane unutar zemlje i bude investiran u proizvodnju, završit će vani – kao direktna posljedica političkog nemara. Pitanje koje ostaje otvoreno glasi: Hoće li domaći političari napokon preuzeti odgovornost i okrenuti se konkretnim mjerama za spas privrede?
Centralna banka BiH u svojim najnovijim projekcijama za 2025. godinu predviđa skroman intenzitet ekonomske aktivnosti.
„Većina ekonomskih pokazatelja se pogoršava, što je logično s obzirom na trenutno stanje. Centralna banka ne predviđa recesiju niti potpunu ekonomsku katastrofu, ali očekivani rast BDP-a je slab i uglavnom simboličan. Uz to dolaze i brojna negativna predviđanja, uključujući i povećanje inflacije, što posebno zabrinjava građane“, navodi Gavran.
Iz Centralne banke ističu da su od početka godine inflatorni pritisci u porastu, posebno zbog rasta cijena hrane, električne energije i usluga. Takođe, dodaju da u ovom trenutku ne postoje ni modeli ni ekspertske procjene efekata povećanja minimalne plate.
„Vlast se ne želi odreći ničega – PDV je i dalje isti i za luksuzne automobile i za osnovne životne namirnice. Ova makroekonomska analiza vrlo precizno prikazuje rizike pred kojima se nalazimo. Pitanje je samo čita li iko iz nadležnih ministarstava te izvještaje i planove“, pita se Pavlović.
Zaključak je jasan – vlast mora uključiti stručnjake i hitno raditi na pronalasku rješenja. Improvizacija i prebacivanje odgovornosti više nisu opcija. Samo konkretne reforme i snažna podrška domaćoj privredi mogu spriječiti dublje ekonomske potrese koji prijete da destabilizuju cijeli entitet.