Neuobičajeno toplo vrijeme u februaru, sa temperaturama koje više podsjećaju na proljeće nego na zimu, mnogima prija, ali organizam takve nagle promjene ne doživljava uvijek bez posljedica. Nakon sedmica hladnoće, tijelo je prilagođeno zimskom režimu rada – drugačijem krvnom pritisku, sporijem metabolizmu i manjoj izloženosti alergenima. Kada temperatura naglo poraste, posebno uz promjene atmosferskog pritiska i južni vjetar, dolazi do svojevrsnog „šoka“ za organizam.
Hronični bolesnici i meteoropate
Ljekari često upozoravaju da ovakve vremenske oscilacije najviše pogađaju hronične bolesnike i meteoropate. Širenje krvnih sudova usljed toplote može dovesti do pada krvnog pritiska, vrtoglavice i osjećaja slabosti, dok kod osoba sa srčanim tegobama nagle promjene predstavljaju dodatno opterećenje. Istovremeno, topliji dani mogu ubrzati cvjetanje biljaka i pojavu polena, što znači da sezona alergija počinje ranije nego što je uobičajeno.
Specifičnost februarskog zatopljenja leži upravo u tome što dolazi usred zime, kada organizam još nije prošao prirodni prelaz ka proljetnim uslovima. Takav „lažni proljetni period“ može poremetiti san, izazvati glavobolje, razdražljivost i pad koncentracije. Ljudi često prijavljuju osjećaj umora uprkos toplijem i sunčanijem vremenu.
Ipak, topliji dani imaju i pozitivnu stranu – više sunčeve svjetlosti znači i veće stvaranje vitamina D, a boravak na otvorenom može poboljšati raspoloženje. Ključno pitanje je mjera i prilagođavanje.
Stručnjaci savjetuju oprez, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Preporučuje se redovno praćenje krvnog pritiska, dovoljan unos tečnosti i izbjegavanje naglog izlaganja naporu tokom najtoplijeg dijela dana. Iako februarsko sunce može djelovati bezazleno, organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi – a upravo nagle promjene predstavljaju najveći izazov za zdravlje.
U jednoj sarajevskoj ambulanti kažu da su posljednjih dana povećan broj pacijenata, ali ne nužno da je to zbog vremenskih prilika.
„Građani nam se najčešće žale na oscilacije pritiska, malaksalost i osjećaj nesvjestice. Posebno su osjetljivi stariji pacijenti i oni koji već imaju kardiovaskularne tegobe. Nagli prelazak sa hladnog na toplo vrijeme organizmu predstavlja stres“, rečeno nam je.
Simptomi alergije
Dodaje da ovakvo vrijeme može utjecati i na osobe sklone migrenama, ali i na alergičare, jer topliji dani mogu ubrzati pojavu polena.
„Imamo i pacijente koji već sada prijavljuju simptome alergije, što je ranije bilo tipično tek za mart ili april“, navodi ona.
Ljekari kažu da u svakom slučaju nema razloga za bilo kakvu paniku. Preporuka je redovno kontrolisati krvni pritisak. Kao i obično, hronični bolesnici trebali bi se pridržavati propisane terapije i, u slučaju jačih tegoba, javiti se ljekaru.
Iako toplo februarsko sunce mnogima prija, stručnjaci podsjećaju da nagle vremenske promjene nisu bez utjecaja na zdravlje, te da je prilagođavanje organizma ključ za izbjegavanje ozbiljnijih problema.