Sve češći toplotni talasi u Njemačkoj postaju ozbiljan izazov za radnike i poslodavce. Bilo da je riječ o gradilištima, kancelarijama ili dostavljačima na otvorenom, rad pri temperaturama iznad 30 stepeni postaje sve teži, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice po ekonomiju mogle biti ogromne.
Prema procjenama osiguravajuće kompanije Allianz, ekstremne vrućine bi njemačku privredu do 2030. godine mogle koštati oko 112 milijardi eura.
Njemačka nije dovoljno spremna
Ekonomistica Katharina Utermöhl smatra da Njemačka zaostaje za južnoevropskim zemljama kada je riječ o prilagođavanju visokim temperaturama.
Dok države poput Španije i Grčke već decenijama planiraju gradove i organizuju rad uzimajući u obzir ljetne vrućine, Njemačka se, kako kaže, nalazi u „opasnoj srednjoj zoni“.
"Vrućina više nije izuzetak, već trajna pojava na koju se mora reagovati", upozorava Utermöhl.
Koja pravila trenutno važe?
Njemačka nema poseban zakon koji reguliše zaštitu zaposlenih od vrućine. Primjenjuje se Uredba o radnim prostorijama, prema kojoj:
- od 26°C poslodavci trebaju razmotriti mjere zaštite,
- od 30°C zaštitne mjere postaju obavezne,
- iznad 35°C prostor se uglavnom smatra neprikladnim za rad.
Vrućina smanjuje produktivnost
Prema podacima Allianza, produktivnost radnika opada za oko tri posto sa svakim dodatnim stepenom iznad 30°C.
Istovremeno, troškovi energije rastu zbog pojačane upotrebe klima-uređaja, a broj bolovanja povećava se za oko 3,5 posto, dok tokom dužih toplotnih talasa može porasti i do šest posto.
Da li je sijesta rješenje?
Stručnjaci sve češće kao primjer navode zemlje južne Evrope, gdje se radno vrijeme prilagođava visokim temperaturama.
To podrazumijeva raniji početak rada, pauzu tokom najtoplijeg dijela dana i nastavak aktivnosti u kasnijim satima.
"Sijesta nije popodnevno spavanje, već način upravljanja rizikom", ističe Utermöhl.
Prema njenim riječima, prilagođavanje radnog vremena može pomoći u očuvanju produktivnosti i zaštiti zdravlja zaposlenih.
Sindikati traže drugačiji pristup
Njemački sindikati ipak smatraju da univerzalno pravilo o sijesti nije rješenje za sve sektore.
Anja Piel iz Njemačkog saveza sindikata (DGB) naglašava da svaka djelatnost zahtijeva posebna rješenja te podsjeća da je odgovornost poslodavaca osigurati adekvatnu zaštitu radnika tokom velikih vrućina.
Istovremeno, rasprava o mogućim izmjenama Zakona o radnom vremenu dodatno je podijelila mišljenja. Dok pojedini zagovaraju fleksibilnije rasporede rada, sindikati upozoravaju da bi to moglo dovesti do slabljenja zaštite radnika i kraja standardnog osmosatnog radnog dana.