Bosanska kahva predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, predstavlja neizostavni dio društvenog života na ovim prostorima. S vremenom je ispijanje kahve postalo tradicija, običaj, ritual i užitak.
Počeci spravljanja kahve u Bosni povezuju se s dolaskom Osmanlija 1463. godine, a riječi kahva, džezva, fildžan i šećer imaju korijene u turskom jeziku.
Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu.
Najstarija kafana u Sarajevu
Novinar Anadolije razgovarao je o fenomenu ispijanja bosanske kahve sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom koji vodi pržionicu kahve koja na Baščaršiji radi 128 godina te sa konobarom u kafani "Morića han" Midhatom Kruškom.
Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju tradicionalna bosanska kahva. Priča da ju je naslijedio od svog djeda.
“Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine. Radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Poslije rata mi je Općina Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju“, kazao je Burek.
Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svjetskih ličnosti koje su posjetile i popile kahvu u Dibeku. Tu su i novčanice koje su ostavili.
Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek je kazao da čuva tradiciju tucane kahve i da ima mušterije iz različitih dijelova svijeta. Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turkske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kahve.
Tradicionalnu bosansku kahvu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine. Konobar Kruško za AA je rekao da je upravo bosanska kahva najčešći izbor i lokalnih i stranih posjetilaca.
“Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kahvom i pije kahvu nakon radnog dana“, kazao je Kruško.
On je pojasnio način na koji se bosanska kahva pravi i da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.
Ističući da u kafić u historijskom karavan-saraju dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta, Kruško je rekao da tu dolaze i gosti iz Turske, arapskih zemalja, zapadne Evrope i mnogo različitih mjesta i da svi žele probati bosansku kahvu.
Šta kažu turisti
Francuskinja Manon-Jeanne Bedel prvi put je u BiH i Sarajevu i iskoristila je tu priliku da kuša i bosansku kahvu.
“Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj“, kazala je ona.
Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kahva, Bedel je kazala da će jedan takav servis ponijeti kući.
I njena prijateljica, također iz Francuske, Lilou Rogers je zadovoljna okusom bosanske kahve, kao i načinom njenog serviranja.
“Čula sam ranije za bosansku kahvu i uvjerila sam se da je finog okusa i atipična. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna. Mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i ponijeti kao suvenir u Francusku“, kazala je Rogers.
