Nedavna studija koja obuhvata nove genetičke i arheološke podatke pokazala je da je kod posljednjih neandertalaca u Evropi došlo do smjene populacija. To je rezultiralo smanjenjem varijabilnosti genskog fonda neandertalaca neposredno prije njihovog nestanka, prije oko 40.000 godina.
U radu međunarodnog istraživačkog tima, predvođenog profesorom Cosimom Posthom sa Univerziteta u Tübingenu, učestvovali su i prof. Dušan Mihailović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu te prof. Mirjana Roksandić sa Univerziteta u Winnipegu.
Istraživanje je donijelo rezultate analiza mitohondrijalne DNK deset neandertalskih individua, uključujući i neandertalca pronađenog u pećini Pešturina kod Niša. Utvrđeno je da su se rani neandertalci iz Pešturine, pećine Stajnia u Poljskoj i pećine Mezmajskaja u Rusiji genetički dosta razlikovali, ali da je kasnije došlo do njihove homogenizacije.
Rezultati genetičkih analiza i obimne arheološke građe pokazali su da je početkom klimatskog zahlađenja prije 75.000 godina došlo do grupisanja neandertalskih zajednica na području jugozapadne Francuske. Prije 65.000 godina ta se populacija proširila ka drugim dijelovima Evrope. Svi kasni neandertalci vode porijeklo upravo od te linije.
Istraživanja su također pokazala da se broj neandertalaca prije 45.000 godina naglo smanjio. Prema autorima studije, odsustvo genetičke raznovrsnosti i geografska izolovanost preostalih grupa mogli su značajno utjecati na njihovo konačno izumiranje prije oko 40.000 godina.