Otkad je sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin 1961. godine postao prvi čovjek u svemiru, Rusija se ponosi titulom vodeće sile u istraživanju svemira. Međutim, posljednjih decenija ona zaostaje za Sjedinjenim Državama, a sve više i za Kinom. Ruske ambicije pretrpjele su težak udarac u augustu 2023. godine kada se njena bespilotna misija Luna-25 zabila u površinu Mjeseca tokom pokušaja slijetanja, dok je Elon Musk u međuvremenu revolucionirao lansiranje svemirskih letjelica, što je nekada bila ruska specijalnost.
Ruska državna svemirska korporacija Roscosmos objavila je planove za izgradnju lunarne elektrane do 2036. godine, te je u tu svrhu potpisala ugovor sa vazduhoplovnom kompanijom Lavočkin Association.
Roscosmos navodi da je svrha elektrane napajanje ruskog lunarnog programa, uključujući rovere, opservatorij i infrastrukturu zajedničke rusko-kineske Međunarodne lunarne istraživačke stanice.
"Projekt je važan korak prema stvaranju trajno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku s jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca", saopštili su iz Roscosmosa.
Iako Roscosmos nije eksplicitno naveo da će elektrana biti nuklearna, potvrđeno je da su među učesnicima ruska državna nuklearna korporacija Rosatom i Kurčatovljev institut, vodeća ruska institucija za nuklearna istraživanja.
Šef Roscosmosa, Dmitrij Bakanov, u junu je izjavio da je jedan od ciljeva korporacije postavljanje nuklearne elektrane na Mjesec i istraživanje Venere, poznate kao Zemljin "sestrinski" planet.
Mjesec, udaljen 384.400 km od naše planete, stabilizuje Zemljino njihanje oko svoje ose, čime osigurava stabilniju klimu, a također uzrokuje plimu i oseku u svjetskim okeanima.