Kuća ljudskih prava Banja Luka uputila je nedavno resornom ministarstvu Republike Srpske inicijativu za uspostavljanje registra donora matičnih ćelija, potaknuta slučajevima oboljelih pacijentkinja koje se nalaze na transplantaciji koštane srži u susjednim državama.
Životne priče Banjalučanki Danijele i Katarine, koje trenutno vode svoje najveće životne bitke, pokrenule su priču o potrebi uspostavljanja registra donora matičnih ćelija. Obje se liječe u susjednim državama, gdje je, zahvaljujući registrima potencijalnih donora, moguće pronaći nesrodnog donora.
"Univerzitetski klinički centar Srbije je mene preuzeo kao pacijenta i na osnovu njihovog uputa krenula je potraga ka tim međunarodnim pretraživim bazama donatora, budući da je on nakačen na te internacionalne baze donatora. Suština priče je da građani i građanke Bosne i Hercegovine dobiju svoj registar ili da im bude omogućeno da preko Srbije i Hrvatske postanu pretraživi, da oni to mogu dati i da postanu pretraživi.", priča Danijela Majstorović
U slučaju transplantacije koštane srži i doniranja matičnih ćelija, pacijenti iz Republike Srpske trenutno se oslanjaju na susjednu Srbiju. U ovom entitetu ne postoji registar i, ukoliko postoje zainteresovani donori, Zavod za transfuzijsku medicinu ne radi HLA tipizaciju kojom se utvrđuje da li je krv potencijalnog donora odgovarajuća za bolesnika.
"Naši pacijenti svi su transplantovani najviše u Srbiji. Eto, bila bi olakšavajuća okolnost za te potencijalne davaoce da ne moraju odlaziti u Srbiju, u Beograd, to da imaju ovdje, da i mi eventualno napravimo registar za HLA tipizaciju, kaže Sandra Hotić iz Udruge hematologa RS-a.
"Oomogućiti ljudima koji žele i imaju volju i želju da doniraju matične ćelije i time spase nekome život, da iznađu modalitete na koji način građani i građanke Republike Srpske i Bosne i Hercegovine mogu da se upišu u registar drugih država.", mišljenja je Dragana Dardić iz Kuće ljudskih prava Banja Luka
Resorni ministar kaže da su prije dvije godine nabavili dio opreme, ali da nije dovoljna da bi se radile potpune analize potencijalnih uzoraka, te će se ići u pravcu da se RS priključi registru Srbije.
"To bi značilo da bi se uzorci za ispitivanje same HLA tipizacije uzimali u Banjaluci najvjerovatnije, transportovali u Beograd gdje bi se radila nedostajuća analiza te HLA tipizacije. Dio analiza, kažem, mi ćemo vjerovatno ovdje uraditi, a i onda na bazi toga ti podaci bi se unosili u registar donora same koštane srži.", govori Alen Šeranić, resorni ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Laboratorij za HLA tipizaciju trenutno postoji jedino u Mostaru. Kažu da bi veoma dobro bilo da postoji registar na nivou države.
"Laboratorija radi vec sedam godina, čak smo spremni i za FIA akreditaciju, tako da ćemo biti jedini akreditirani za HLA.", kaže Jadranka Knežević, pročelnica Transfuzijskog centra u Mostaru.
U Svjetskom registru trenutno je više od 40 miliona davalaca matičnih ćelija. Samo u registar Hrvatske upisano je više od 60.000 potencijalnih donora, a u Srbiji 18.000 donora, piše BHRT.
