Zamjena zimskih guma na proljeće mnogima je samo rutinski posao, ali ono što slijedi nakon toga često se podcjenjuje. Način na koji se gume skladište tokom toplijih mjeseci direktno utječe na njihovo stanje kada ponovo dođe zima. Loši uslovi mogu uzrokovati gubitak elastičnosti, deformacije pa čak i mikropukotine koje kasnije smanjuju performanse guma važne za prianjanje, kočenje i opću sigurnost.
Guma je materijal koji reaguje na okolinu. Visoke temperature ubrzavaju starenje, UV zračenje razgrađuje strukturu, a vlaga i prljavština dodatno pogoršavaju stanje. Zato je pravilno skladištenje ključno za njihovo očuvanje.
Prije nego što se gume uopće odlože, potrebno ih je pripremiti. To znači temeljito čišćenje od prljavštine, soli i ostataka s ceste, jer upravo ti ostaci dugoročno mogu oštetiti površinu. Nakon toga gume treba dobro osušiti, pregledati ima li oštećenja i, što mnogi preskaču, označiti njihovu poziciju na vozilu. Ta mala priprema olakšava sljedeću montažu i omogućava ravnomjernije trošenje.
Najveća razlika u skladištenju zavisi od toga radi li se o gumama bez felgi ili o kompletnim točkovima. Gume bez felgi treba čuvati uspravno, odnosno vertikalno. Takav položaj smanjuje opterećenje na bočnice i pomaže da zadrže oblik. Preporučuje se povremeno ih okrenuti, otprilike jednom mjesečno, kako bi se spriječila dugotrajna deformacija na jednoj tački. Ono što ne treba raditi jeste slaganje jedne na drugu, jer to dugoročno može oštetiti strukturu gume.
Kod točkova s naplatcima situacija je obrnuta. Njih je moguće slagati jedan na drugi ili čak objesiti, jer se opterećenje raspoređuje preko naplatka, a ne same gume. U tom slučaju preporučuje se blago smanjiti pritisak, za otprilike 0,2 do 0,5 bara, kako bi se rasteretila konstrukcija. Ono što nije poželjno jeste dugotrajno držanje u uspravnom položaju, jer to može dovesti do neravnomjernog opterećenja.
Jednako su važni i uslovi u kojima se gume čuvaju. Idealna temperatura kreće se između 5 i 25 stepeni, bez velikih oscilacija. Direktna sunčeva svjetlost treba se izbjegavati, kao i blizina izvora topline poput radijatora ili peći. Vlažnost prostora trebala bi biti niska, a kontakt s hemikalijama potpuno izbjegnut. Garaža, podrum ili specijalizirano skladište najčešće su dobra rješenja, pod uslovom da ispunjavaju ove kriterije.
U praksi se često prave iste greške. Gume se ostavljaju uz zidove izložene suncu, slažu se bez razmišljanja i ne čiste. Dugotrajan pritisak na jednu stranu, posebno kod guma bez felgi, gotovo sigurno će dovesti do deformacija. Vlažni prostori dodatno ubrzavaju propadanje materijala.
Iako se sve to može činiti kao sitnica, posljedice lošeg skladištenja često se osjete tek kada se gume ponovo postave na vozilo. Tada se javljaju vibracije, lošije prianjanje ili ubrzano trošenje, a u nekim slučajevima gume postaju i nesigurne za vožnju.
Zato je pravilno skladištenje guma zapravo svojevrsni “produžetak” održavanja automobila. Uz malo pažnje i osnovnih pravila, isti set zimskih guma može trajati duže i zadržati svoja svojstva. A to na kraju znači i sigurniju vožnju kada temperature ponovo padnu.