Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (UO PIC) danas se sastaju u Sarajevu, na sjednici na kojoj ističe zvanični rok za imenovanje novog visokog predstavnika.
Iako je prilikom imenovanja vršioca dužnosti Louisa J.Crishocka 30. juna jasno zacrtano da proces izbora novog šefa OHR-a mora biti okončan najkasnije do 14. jula kompromis između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije još nije postignut.
Scenarij koji najviše odgovara SAD
Bit će ovo treći pokušaj da se izabere visoki predstavnik u BiH nakon što je u maju ostavku pod pritiskom SAD podnio bivši visoki predstavnik Christian Schmidt. Prvi pokušaj bio je 2.i 3. juna, a drugi 30. juna kada je izražena nada da će visoki predstavnik biti imenovan 14. jula.
No, ukoliko ne bi došlo do nekog 'preokreta' u zadnji čas, sve je izvjesnije da će američki diplomata Louis J. Crishock, uprkos prvobitnim planovima, ostati na poziciji v.d. visokog predstavnika do daljnjeg.
Iako se probijanje rokova u diplomatskim krugovima formalno smatra neuspjehom, u ovoj situaciji scenario neimenovanja visokog predstavnika najviše odgovara SAD. Jer, dok pregovori s predstavnicima zemalja EU 'tapkaju' u mjestu, na čelu OHR-a ostaje njihov čovjek , karijerni diplomata s punim izvršnim kapacitetom koji je uz funkciju v.d. visokog predstavnika ujedno i supervizor za Brčko.
Kroz ranije odluke UO PIC-a osigurano je da Crishock ne bude tek privremeni tehnički vršilac poslova u OHR-u, već osoba s punim legitimitetom i Bonskim ovlastima.
Time su SAD, bez potrebe za postizanjem teških kompromisa s Briselom, zadržale direktnu kontrolu nad najvažnijim međunarodnim mehanizmom u BiH. Za Amerikance je ostanak Crishocka na sadašnjoj poziciji garancija institucionalne stabilnosti, ali i jasan signal ko vuče glavne poteze na terenu.
U novim pregovorima Sorensen nakratko 'isplivao' kao kompromisni izbor
Da su pregovori iza zatvorenih vrata i jučer završili bez dogovora, faktički je poručila i Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Ona je na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Briselu upoznala ministre država članica EU o razgovorima koji se vode oko OHR-a i poslala jasnu poruku Evropska unija želi 'evropskog svog kandidata' na čelu OHR-a u BiH.
S obzirom na to da su sva četiri imena u opticaju i to Italijani Antonio Zanardi Landi i Maurizio Massari, Francuz Rene Trocazz i Danac Peter Sorensen redom državljani zemalja članica EU, evidentno je da se EU nevoljko miri sa situacijom da Chrishock do daljneg ostane na trenutnoj poziciji uprkos tome što je to bila zajednička odluka i zemalja EU i SAD prije samo petnaestak dana.
Poznato je da su SAD preferirale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, ali s jasnim ciljem da njegov mandat bude strogo tranzicijski, s ograničenijom ulogom medijatora.
S druge strane vodeće evropske države pod pojmom 'evropski izbor' podrazumijevaju diplomatu koji će provoditi i strategiju Brisela i rukovoditi OHR-om u dosadašnjem kapacitetu.
Na stolu zvanično stoje četiri biografije
Dok pregovori traju, na stolu zvanično stoje četiri biografije. Pored Landija, Italija pokušava osigurati podršku i za Maurizija Massarija, doskorašnjeg ambasadora pri UN-u, kao alternativno rješenje koje bi moglo zadovoljiti obje strane.
Kao 'čisti' evropski kandidat nametnuo se Danac Peter Sorensen, bivši šef Delegacije EU u Sarajevu, čovjek koji do u detalje poznaje sistem BiH i političke aktere na Balkanu. Četvrti kandidat je francuski diplomata Rene Trocazz.
Raport saznaje da su proteklih 15 dana u jednom trenutku SAD odaslale signal da bi za njih kao budući visoki predstavnik bio prihvatljiv Sorensen , ali navodno u toj podršci ili barem njenom kontinuitetu u nastavku pregovora, nisu ustrajali.
Epilog današnje sjednice ambasadora PIC-a znat će se u kasnim poslijepodnevnim satima.