Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini započelo je, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, seriju treninga za urednike i novinare u Bosni i Hercegovini. Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu i online medije u BiH kaže da je cilj jačanje kapaciteta novinara i urednika, a i podrška lokalnim medijima u borbi protiv dezinformacija.
"Vijeće za štampu u BiH počelo je, od početka 2022. godine, sa primjenom dopunjenog Kodeksa za štampane i online medije. Jedna od najznačajnijih novina je član koji tretira dezinformacije i odgovornost, kako za kreiranje tako i za preuzimanje takvog sadržaja", kazala je za Fenu, prije današnjeg treninga službenog naziva 'Pomoć lokalnim medijima u borbi protiv dezinformacija u BiH'.
Pomoć medijima
Kako je kazala, namjera Vijeća za štampu u BiH bila je, zajedno sa predavačima a prateći najnovije trendove i probleme u medijima kao i posljednje izmjene Kodeksa, pomoći medijima kako da reagiraju u slučaju kad uoče sadržaj za koji sumnjaju da bi mogao biti dezinformacija odnosno spriječe daljnje širenje.
"Kodeksom nismo definirali šta su to dezinformacije, već koristimo opće prihvaćene definicije da su to sadržaji koji su kreirani sa namjerom da se nanese šteta a u osnovi su netačni. Najvažnija obaveza, koju Kodeks tretira, jeste naglašavanje odgovornosti za takve sadržaje", kazala je.
Doktor komunikoloških nauka, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Vuk Vučetić ističe namjeru treninga da se skrene pažnja na opasnost od dezinformacija, prije svega u online prostoru, da se novinarima ukaže kako to mogu prepoznati da se radi o dezinformaciji, da se podigne nivo odgovornosti u slučaju preuzimanja i prenošenja sadržaja takve vrste.
"Dezinformacije nisu ništa novo, postoje odavno, ali razvojem interneta nastalo je mnogo izvora informacija i dezinformacija. To je, na neki način, i bio motiv da izmijenimo Kodeks, da uvrstimo član koji se tiče dezinformacija", kazao je.
Krizne situacije
Treningom je predviđena i diskusija o dezinformacijama, odnosno razmjena iskustava sa novinarima i urednicima koji su u svakodnevnom radu izloženi toj vrsti izazova.
Vučetić kaže da i svojim studentima ukazuje na važnost razvijanja vještina i sposobnosti prepoznavanja dezinformacija, ‘da ne bismo postali plijen manipulacija, negativnih utjecaja’.
"To je posebno važno u kriznim situacijama. Vidjeli smo, u jeku pandemije virusa korona, koliko je bilo značajno prepoznati vjerodostojan izvor informacije, da znamo kome da vjerujemo. Opasno je i ako mi postanemo dio spirale širenja dezinformacije", kazao je.
Profesor Enes Osmančević bio je predsjednik Ekspertske grupe koja je radila izmjene i dopune Kodeksa promoviranog krajem 2021. godine. Kaže da su intevenirali u postojećih 15 članova Kodeksa, potom su dodali novih osam članova.
Nova pitanja
"Tako je Kodeks obuhvatio i neka nova pitanja koja se odnose na novinarsku profesiju. Prije svega kako se boriti protiv dezinformacija, kako koristiti tehnologije, šta je važno znati u vezi sa objavom demantija, potom nespojivost novinarske profesije sa nekim drugim funkcijama naročito u oblasti političke sfere i prigovor savjesti koji se odnosi na to da novinar ima pravo odbiti neki od zadataka ako se to 'kosi' sa njegovim uvjerenjima. Tu je i član kojim je definirano da prihvatanje poklona nije dozvoljeno u novinarskoj profesiji, te ukazali i na potrebu etičkog pribavljanja informacija", kazao je Osmančević, univerzitetski profesor komunikologije i član žalbene komisije Vijeća za štampu u BiH.
Uvrstili su i član u vezi sa transparentnošću medija odnosno potrebom da se mediji identificiraju na način da objave imena glavnih urednika i brojeve telefona. Ranija istraživanja pokazala su da je u BiH mapirano 615 portala od toga ih 270 nije imalo impresum odnosno nisu imali potpuni impresum.
Prvi Kodeks usvojila su udruženja novinara na sjednici u aprilu 1999. godine. Vijeće za štampu i online medije dopunilo je, u konsultaciji sa udruženjima, taj dokumentu u februaru 2005., augustu 2006., decembru 2006. i junu 2011. godine.
