Na Istočnoantarktičkoj visoravni službeno je otvoreno prvo svjetsko utočište za ledene jezgre, projekt koji naučnici nazivaju ključnim korakom u očuvanju „vremenskih kapsula“ naše planete. Riječ je o inicijativi Fondacije Ice Memory, koja nastoji sačuvati dragocjene uzorke leda iz glečera širom svijeta koji nestaju sve brže. Stručnjaci upozoravaju da je vrijeme presudan faktor jer se globalni glečeri ubrzano tope, a s njima zauvijek nestaju i nezamjenjivi podaci o klimatskoj prošlosti Zemlje.
Prirodni zamrzivač na -52 °C
Novo skladište smješteno je pet metara ispod površine snijega, u golemoj ledenoj pećini iskopanoj pokraj istraživačke stanice Concordia na Istočnoantarktičkoj visoravni. Ova lokacija funkcionira kao prirodni duboki zamrzivač jer tokom cijele godine održava stabilnu temperaturu od -52 °C, bez ikakve potrebe za vještačkim rashladnim sistemima.
Fondacija Ice Memory trenutno vodi utrku s vremenom kako bi prikupila i pohranila ledene jezgre iz glečera koji ubrzano nestaju. Cilj je očuvati fizičke zapise klimatske historije prije nego što se oni nepovratno otope.
Prve ledene jezgre stigle nakon dugog putovanja
U januaru 2026. godine, projekt je zaprimio prvu veliku pošiljku uzoraka. Među njima se nalazi ledena jezgra iz 2016. godine sa Mont Blanca u Francuskoj, te noviji uzorak iz 2025. godine sa Grand Combina u Švicarskoj. Uzorci su na Antarktik dopremljeni italijanskim istraživačkim ledolomcem Laura Bassi, u velikom zamrzivaču koji je tokom cijelog putovanja održavan na stabilnih -20 °C.
Nakon polaska iz Evrope sredinom oktobra 2025. godine, ovi zamrznuti uzorci prešli su Mediteran, Atlantski okean, Tihi okean, Južni okean i Rossovo more, da bi 7. decembra 2025. konačno pristali na Antarktik. Time je započela nova faza globalnog projekta očuvanja klimatskih arhiva.
Ledene jezgre kao arhiv atmosfere
Ledene jezgre su dugi cilindrični uzorci izbušeni duboko u glečerima. One predstavljaju fizički zapis prošlosti jer u sebi čuvaju zarobljene mjehuriće zraka i mikroskopske čestice. Analizom hemijskog sastava tih mjehurića i čestica, istraživači mogu precizno rekonstruisati atmosferske uslove stare hiljadama godina.
Carlo Barbante, potpredsjednik Fondacije Ice Memory, izjavio je:
„Čuvanjem fizičkih uzoraka atmosferskih gasova, aerosola, zagađivača i prašine zarobljenih u slojevima leda, osiguravamo da će buduće generacije istraživača moći proučavati prošle klimatske uslove koristeći tehnologije koje danas možda još i ne postoje.“ Upravo ta mogućnost budućih naučnih proboja dodatno naglašava važnost ovog projekta.
Utrka protiv topljenja glečera
Prema dostupnim podacima, od 2000. godine globalno je izgubljeno oko pet posto glečera, dok su neka posebno pogođena područja zabilježila gubitke i do 39 posto. Kako se led topi, stoljećima akumulirane informacije o sastavu atmosfere i klimatskim promjenama nestaju zauvijek.
Fondacija u nadolazećim godinama planira prikupiti dodatne uzorke iz Andâ u Južnoj Americi, Pamira u srednjoj Aziji, Kavkaza između istočne Evrope i zapadne Azije, te sa Svalbarda na Arktiku. Utrka za očuvanje tih smrznutih arhiva već je u punom jeku.
Anne-Catherine Ohlmann, ravnateljica Fondacije, upozorila je: „Mi smo posljednja generacija koja može djelovati. To je odgovornost koju svi dijelimo. Spašavanje tih ledenih arhiva nije samo naučna odgovornost, to je nasljeđe za cijelo čovječanstvo.“
Novi model globalne naučne saradnje
Projekt ne podrazumijeva samo izgradnju skladišta. Fondacija predlaže i novi model međunarodne saradnje prema kojem ti uzorci ne bi pripadali nijednoj pojedinoj državi, već cijelom čovječanstvu.
Thomas Stocker, predsjednik Fondacije, istaknuo je: „Kako bi ove jezgre služile nauci i za sto godina, njima se mora upravljati kao globalnim zajedničkim dobrom. Uspostava takvog modela upravljanja bila bi veliko postignuće Desetljeća djelovanja Ujedinjenih nacija za kriosferske nauke.“
Otvaranjem prvog svjetskog utočišta za ledene jezgre, Antarktik tako postaje ne samo simbol klimatskih promjena, nego i mjesto na kojem se čuva ključ za razumijevanje prošlosti i predviđanje budućnosti naše planete.