Iako je Bosna i Hercegovina punopravna članica Ujedinjenih nacija još od 1992. godine, s osam država svijeta – Papuom Novom Gvinejom, Butanom, Lesotom, Madagaskarom, Nauruom, Palauom, Kiribatijem i Centralnoafričkom Republikom – još uvijek nije uspostavila formalne diplomatske odnose.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH potvrđuju da sve države članice UN-a priznaju Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i nezavisnu, ali da formalni diplomatski odnosi sa navedenim zemljama nisu uspostavljeni zbog, kako navode, „niza tehničkih i političkih okolnosti“.
''Postoji pismena potvrda spremnosti za uspostavljanje diplomatskih odnosa s Papuom Novom Gvinejom i Palauom, te se radi na formalnostima oko potpisivanja zajedničkih izjava.'' – navedeno je iz Ministarstva.
Dodaju da u slučaju ostalih zemalja nije riječ o nepriznavanju BiH, već o internim razlozima i ograničenim kapacitetima pojedinih država. Neke od njih, poput Kiribatija, čak nemaju stalne predstavnike pri UN-u, dok druge, poput Butana, priznanja odobravaju isključivo državama s kojima imaju konkretne ekonomske interese.
Diplomata i bivši ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević pojašnjava da su razlozi višeslojni – od tehničkih i historijskih, pa sve do geopolitičkih.
''U nekim slučajevima riječ je o zaostacima iz devedesetih godina i nedostatku diplomatskih kapaciteta, a u drugima o specifičnim političkim interesima. No, BiH uživa pun međunarodni subjektivitet, priznatu državnost i stabilan ugled u međunarodnim institucijama.'' – izjavio je Makarević.
On je istakao da je za Bosnu i Hercegovinu sada ključno da nastavi graditi imidž ozbiljnog, stabilnog i predvidivog partnera, jer su „povjerenje i kredibilitet najjače valute moderne diplomatije“.
Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija smatra da nepostojanje formalnih diplomatskih odnosa s manjim brojem zemalja ne utiče suštinski na međunarodni položaj BiH, ali ukazuje na potrebu za jasnijom strategijom.
''Članstvom u UN-u BiH je stekla najviši oblik međunarodnog priznanja. Međutim, diplomacija zahtijeva racionalno korištenje resursa, pa uspostavljanje odnosa s državama koje nemaju političku ni ekonomsku težinu nije prioritet.'' – pojasnila je Džananović Miraščija.
Sagovornici se slažu da BiH treba proaktivno koristiti svoje članstvo u međunarodnim organizacijama, jačati institucionalnu koordinaciju između Predsjedništva, Ministarstva vanjskih poslova i diplomatsko-konzularne mreže te širiti prisustvo u regionima poput Afrike, Azije i Latinske Amerike.
''BiH mora postati zemlja koja inicira, a ne samo reaguje. Samo tako možemo ojačati svoj međunarodni položaj i povjerenje u svijetu.'' – zaključio je Makarević.