Hronična nesanica može ubrzati biološko starenje za 3,5 godine i povećati rizik od demencije za čak 40 posto, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Neurology. Istraživači su povezali nesanicu s biomarkerima karakterističnim za Alzheimerovu bolest i sa slabijim cerebrovaskularnim zdravljem.
Nesanica je poremećaj spavanja u kojem osoba teško zaspi ili održava kvalitetan san. Procjenjuje se da više od 16 posto svjetske populacije pati od nesanice, a značajan dio njih ima hroničnu nesanicu, kada problemi sa snom traju najmanje tri noći sedmično, duže od tri mjeseca.
Prethodne studije pokazale su da nesanica povećava rizik od:
dijabetesa tipa 2
depresije
gojaznosti
hipertenzije i bolesti srca
neuroloških poremećaja poput demencije i Alzheimerove bolesti.
Nalazi nove studije:
osobe s hroničnom nesanicom imaju 40% veće šanse za razvoj demencije
nesanica ubrzava biološko starenje za 3,5 godine
manjak sna povezan je s povećanim naslagama amiloidnih plakova i oštećenjima sitnih krvnih sudova u mozgu.
Stručnjaci naglašavaju da loš san nije „normalan“ dio starenja i da ga treba ozbiljno shvatiti u svim životnim dobima. Procjena kvaliteta sna, kažu, treba postati redovan dio ljekarskih pregleda, naročito kod starijih osoba.
Hronična nesanica je česta, često neprepoznata i nedovoljno liječena, ali vrlo izlječiva. Najefikasniji tretman je kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (KBT-I). Pravovremeno prepoznavanje i liječenje može biti ključni korak u prevenciji demencije i očuvanju zdravlja mozga.