Mračna, hladna i pomalo dosadna smrt. Drastičan, nasilan ishod. Ili možda kraj koji istovremeno znači i novi početak?
Ovo su neke od najistaknutijih teorija o tome kako bi mogao izgledati kraj svemira u veoma, veoma dalekoj budućnosti, ako uopće bude imao kraj.
Sudbina svemira jedno je od najzagonetnijih pitanja u nauci. Čak i stručnjaci priznaju da ima više pitanja nego odgovora.
Ali da bismo razumjeli neke od načina na koje bi se sve moglo završiti, prvo moramo razumjeti kako je sve počelo.
Početak svega
Svemir je sve. Obuhvata sav prostor, materiju (sve što zauzima prostor i ima masu), energiju, pa čak i samo vrijeme, navodi američka svemirska agencija NASA.
Način na koji je svemir nastao može se objasniti teorijom Velikog praska. Prema toj teoriji, prije oko 13,8 milijardi godina svemir je bio u izuzetno vrućem i gustom stanju i od tada se neprestano širi.
S vremenom su, tokom veoma dugog perioda, nastale strukture poput galaksija, zvijezda i planeta.
Svemir se širi i danas. Ali suštinski, o tome znamo veoma malo.
„Naš rad je kao posmatranje toka jedne rijeke, a da pritom ne analiziramo svaki molekul vode koji kroz nju prolazi“, kaže profesor Aleksandre Zabot, fizičar na Federalnom univerzitetu Santa Katarine u Brazilu.
Veliko zamrzavanje
Ako se svemir nastavi širiti, energija će se toliko raspršiti da će se galaksije sve više udaljavati jedna od druge. Na kraju će prestati stvaranje novih zvijezda, dok će postojeće postepeno odumirati.
Tokom biliona godina svemir će postajati sve tamniji, hladniji i gotovo prazan.
Ova teorija poznata je kao Veliko zamrzavanje ili „toplotna smrt“ svemira. Predviđa da će svi atomi dostići termičku ravnotežu, istu temperaturu svuda, i da će se sve praktično zaustaviti.
„Sve ukazuje na to da će svemir postajati sve prazniji, hladniji i udaljeniji“, kaže vanredni profesor Raul Abramo sa Instituta za fiziku Univerziteta u Sao Paulu.
„Galaksije će se udaljavati, zvijezde stariti i umirati. To je stanje u kojem svemir postaje ogromno groblje.“
Veliko cijepanje
Ako vam ovo ne zvuči dovoljno dramatično, postoji i druga teorija.
Ona se zasniva na ideji da se širenje svemira ubrzava zbog tamne energije. Ako se taj proces nastavi, svemir bi se mogao širiti toliko brzo da gravitacija više ne može držati stvari na okupu, piše BBC.
Ova teorija poznata je kao Veliko cijepanje.
Gravitacija je sila koja drži planete u orbiti, povezuje galaksije i omogućava da ostanemo na tlu. Tamna energija, s druge strane, djeluje suprotno.
„Još uvijek ne znamo od čega se sastoji, ali znamo da djeluje odbojno, gotovo kao antigravitacija“, objašnjava Zabot.
NASA navodi da tamna energija čini između 68 i 70 posto svemira i uzrokuje njegovo ubrzano širenje.
Ako ona postane dominantna i na manjim razmjerama, moglo bi doći do scenarija u kojem se sve, od galaksija, preko planeta, pa do atoma, doslovno raspada.
„Naziv Big Rip ima dvostruko značenje, znači veliko pucanje ili cijepanje, ali i skraćenicu za ‘počivaj u miru’“, dodaje Zabot.
Veliko sažimanje
Postoji i treći, jednako sumoran scenarij.
Ako tamna energija oslabi ili promijeni smjer djelovanja, gravitacija bi mogla početi sabijati svemir nazad u jednu tačku.
To bi dovelo do Velikog sažimanja, procesa u kojem se svemir urušava sam u sebe.
Jedna varijacija ove teorije predviđa da bi nakon toga mogao uslijediti novi Veliki prasak i stvaranje novog svemira.
Ovaj model poznat je kao Veliki odskok, što sugerira da bi svemiri mogli postojati u beskonačnom ciklusu širenja i skupljanja.
„Ali to je veoma egzotičan model za koji nemamo konkretne dokaze“, kaže Abramo.
Kada bi mogao nastupiti kraj?
„Nemamo nikakve pouzdane naznake kada bi se ovakvi scenariji mogli dogoditi“, kaže Abramo.
Procjene govore o bilionima godina, ili čak mnogo dužim vremenskim okvirima.
Ako je svemir star oko 13,8 milijardi godina, treba još oko 986 milijardi godina da bi dostigao starost od jednog biliona godina.
Neka istraživanja sugeriraju da bi posljednjim ostacima zvijezda moglo trebati čak 10⁷⁸ godina da nestanu.
Naravno, čovječanstvo to najvjerovatnije neće dočekati. Zemlja će, prema procjenama, nestati mnogo ranije, za oko šest milijardi godina, kada Sunce postane crveni div.
Zaključak
„Istina je da o kosmologiji i dalje znamo veoma malo“, kaže Abramo.
Ograničeni alati koje danas imamo otežavaju precizno razumijevanje svemira, što ostavlja prostor za brojne teorije, pa čak i one najegzotičnije.
Jedno je sigurno: kraj svemira, kakav god bio, i dalje ostaje jedna od najvećih misterija koju nauka pokušava razriješiti.