Tri sedmice nakon što je počeo zajednički američko-izraelski rat protiv Irana, sukob je ušao u fazu nejasnoća, pomiješanih poruka i neizvjesnosti, pri čemu su javni komentari Donalda Trumpa često u direktnoj suprotnosti sa stvarnim stanjem na terenu.
Trump tvrdi da je rat "uglavnom završen", ali nove američke kopnene snage – uključujući ekspedicione jedinice marinaca – pristižu u regiju. Kaže da se sukob "smiruje", ali američko i izraelsko bombardovanje iranskih ciljeva nastavlja se nesmanjenim intenzitetom.
Otvaranje Hormuškog tjesnaca, geografske tačke kroz koju prolazi 20% svjetskog izvoza nafte, opisuje se kao "jednostavan vojni manevar", ali trenutno kroz te vode prolaze samo brodovi kojima Iran to odobri. Iranska vojska je navodno "nestala", ali dronovi i rakete i dalje pogađaju ciljeve u regiji, a domet napada proširio se čak do zajedničke američko-britanske baze Diego Garcia.
Novi ultimatumi i nejasni ciljevi
U subotu navečer, Trump je na mreži Truth Social zaprijetio eskalacijom: ako Iran u roku od 48 sati potpuno i bez prijetnji ne otvori Hormuz, američka vojska će početi gađati iranske elektrane, "počevši od onih najvećih".
Ipak, dan ranije, objavio je listu vojnih ciljeva za koje tvrdi da su "veoma blizu" ispunjenja. Ti ciljevi uključuju uništavanje iranske vojne i odbrambene infrastrukture, nuklearnog programa i zaštitu saveznika. Zanimljivo je da na toj listi nije bilo osiguravanja Hormuškog tjesnaca – Trump smatra da bi to trebala biti odgovornost nacija koje više ovise o nafti iz Zaljeva, ističući da su SAD energetski nezavisne (ignorišući pritom činjenicu da globalne fluktuacije cijena direktno utiču na cijene goriva u Americi).
Također, više se ne spominje "promjena režima" ili "bezuslovna kapitulacija", na čemu je Trump insistirao prvih dana. Sada se čini mogućim da SAD završi operaciju dok je trenutno iransko rukovodstvo i dalje na vlasti.
Opcija "kopnene vojske" i ostrvo Kharg
Kao alternativa trenutnom stanju, pojavljuje se ruta koja uključuje kopnene snage. Marinska ekspediciona jedinica s oko 2.500 vojnika stiže iz Japana u narednim danima, dok se druga slična grupa iz Kalifornije očekuje sredinom aprila.
Vojni analitičari sugerišu da bi plan mogao biti zauzimanje ostrva Kharg, ključnog iranskog terminala za izvoz nafte. To bi teoretski odsjeklo Teheran od prihoda i prisililo ih na veće ustupke. Trump je u petak rekao da ne šalje kopnene trupe, ali je dodao: "I da šaljem, sigurno vam ne bih rekao."
Iranski odgovor i finansijski teret
Iranski državni mediji su u subotu upozorili da bi bilo kakav napad na ostrvo Kharg doveo do "nesigurnosti" u Crvenom moru i paljenja energetskih postrojenja širom regije.
U međuvremenu, Trumpova administracija planira tražiti od Kongresa 200 milijardi dolara hitnog finansiranja za operacije u Iranu. Ovaj zahtjev sugeriše da se Bijela kuća, umjesto smirivanja, sprema za dug i skup rat. Čak i Trumpovi saveznici, poput republikanca Chipa Roya, izražavaju oprez zbog "čizama na terenu" i nedostatka objašnjenja kako će se to platiti.
Tzv. "magla rata" ne muti samo vidike vojnim planerima, već i percepciju javnosti. Rat s Iranom se nalazi na prekretnici, ali u kojem pravcu će krenuti – ostaje zagonetka.