Američki predsjednik Donald Trump suočava se s najtežim trenutkom svoje političke karijere dok u Bijeloj kući, na svakodnevnim brifinzima s vojnim vrhom, razmatra slanje kopnenih snaga na teritoriju Irana. Ova odluka, koja bi mogla odrediti ishod rata započetog 28. februara, istovremeno predstavlja i ogroman rizik za njegov opstanak na vlasti. Dok vojna kampanja ulazi u četvrtu sedmicu, pritisak saveznika u Washingtonu raste jer bi slanje hiljada vojnika u direktan sukob moglo značiti gubitak javne podrške i ugroziti finansiranje administracije.
Iako je Trump nedavno izjavio da trenutno ne šalje vojsku, Pentagon u tajnosti priprema planove za invaziju. Među opcijama koje su na stolu izdvajaju se zauzimanje ostrva Harg, ključne tačke preko koje Iran izvozi gotovo svu svoju naftu, te visokorizična operacija zapljene obogaćenog uranijuma.
Dok američki zvaničnici tvrde da je misija uspješna i da je uništen velik dio iranske mornarice i raketa, glavni cilj — potpuno eliminisanje nuklearne prijetnje — još uvijek nije ostvaren jer nuklearno gorivo ostaje duboko pod zemljom.
Dodatnu pometnju unosi očigledan razdor između ciljeva SAD-a i Izraela. Dok Trump traži brzu izlaznu strategiju i proglašenje pobjede prije izbora u novembru, premijer Benjamin Netanyahu nastavlja s atentatima na iranske vođe, šireći spisak meta.
Obavještajne službe upozoravaju da bi, bez obzira na ishod bombardovanja, Iran mogao još brže krenuti ka izradi atomske bombe kao jedinom sredstvu odvraćanja nakon američkih napada. Hiljade marinaca već su na putu prema regionu, dok svijet s neizvjesnošću iščekuje hoće li Trump povući potez koji bi značio početak totalnog rata.