Evropska unija otvoriće kancelariju u Nuku, prijestolnici Grenlanda, a svečanom otvaranju prisustvovaće i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Grenland je postao globalno značajan i velike sile, poput SAD, EU, pa i Kine, pokazuju veliko interesovanje za njega. Razlog je potraga za sirovinama na samom Grenlandu, ali i na Arktiku, koja je olakšana usljed topljenja arktičkog leda, pa su se u trku za dominaciju na tom prostoru uključili SAD, Rusija, Kanada, NATO, Norveška. Posebno zbog toga što je Grenland svojevrsni kopneni "most" između Arktika i Atlantskog okeana.
Grenland je teritorija Danske sa širokim stepenom autonomije, i kao takav istupio je iz EU poslije referenduma 1982. godina, ali svih njegovih 57.000 stanovnika ima brojne privilegije kao da su unutar evropskog saveza, budući da se radi o tzv. prekomorskoj teritoriji Danske.
Grenland je postao od velikog interesa za Brisel, ali i za druge velike sile, posebno kada je riječ o traženim sirovinama. Kako navodi Guardian, vjeruje se da se na ostrvu može naći 25 vrsta sirovina, od 34 koje su potrebne Evropskoj uniji za takozvanu "zelenu tranziciju".
EU, kojoj nedostaje pristup rudnicima i kapaciteti za preradu sirovina, nastoji da smanji svoju zavisnost od Kine koja dominira proizvodnjom rijetkih, kritičnih minerala. Sa druge strane, SAD su otvorile 2020. godine konzulat u glavnom gradu Grenlanda, godinu dana nakon što je bivši predsjednik Donald Trump ponudio da kupi to ostrvo, u okviru nastojanja zvaničnog Washingtona da proširi svoje diplomatsko i komercijalno prisustvo na Grenlandu i na Arktiku.
U čemu je vrijednost Grenlanda
Grenland inače ima neke od najvećih svjetskih rezervi rijetkih minerala koji se koriste za proizvodnju mobilnih telefona i značajni su za prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. Farska ostrva, pak, raspolažu bogatim lovištima ribe i na njima je Danska postavila svoje radarske centre.
Specijalni savjetnik predsjednice Evropske komisije za trgovinu i međunarodna partnerstva Tomas Baert rekao je da Grenland ima mnogo sirovina, kao što su neki metali.
"Nedostaje nam pristup nekima od tih materijala. Imati partnera koji mogu da prerađuju, koji mogu da proizvode, koji mogu da iskopaju ove kritične sirovine, od ključne je važnosti", rekao je on.
Kako je dodao, Grenland ima oko 27 kritičnih sirovina koje su u Evropskoj uniji definisane kao "strateške".
"Ogroman potencijal, ali je sada stvar sprovesti to u realnost. I dalje smo u veoma ranoj fazi kada je riječ o istraživnanju i investicijama koje su potrebne", rekao je on.
Grenlandska vlada je kasnije saopštila da zapravo posjeduje 25 vrsta sirovina koje traži EU, ali da je to i dalje "veliki komad". Evropska komisija je potvrdila potom da se na najvećem ostrvu na svijetu zaista nalazi 25 od 34 tražena materijala.
Strateška važnost
U posljednje dvije godine, svoju novu arktičku strategiju objavili su SAD i Rusija. Kina je odavno pokušala da se takođe priključi polaganju prava na ovaj region. Tu su i lokalno zainteresovane zemlje, poput Norveške, Islanda, Kanade, ali i savezi kao što su NATO i EU…
Arktik je postao od globalne strateške važnosti, jer su zbog klimatskih promjena, smanjene morske površine pod ledom, čime su olakšani plovni putevi, te mogućnost eksploatacije rudnih rezervi različitih vrsta.
"Mogućnosti ruske mornarice, zajedno sa efektima klimatskih promjena na Arktik, otvorili su mogućnost za novo poprište strateških izazova za Evropu, koje je NATO zanemarivao decenijama. Rastućoj opasnost od ruskog uticaja u arktičkom krugu NATO se mora prilagoditi zbog povećane sigurnosne zabrinutosti", navodi se u analizi think-thank organizacije Globsek.
Kako se objašnjava, Moskva je usvojila arktičku strategiju do 2035. godine kojom se ponovo fokusira na taj prostor i mogućnosti eksploatacije arktičkih bogatstava.
"Putin želi da koristi arktičke resurse, kao što su nafta ili teški metali da bi podigao ekonomiju i proširio vojne kapacitete širom Arktika, uglavnom, ali ne isključivo, na Sjevernom moru", navodi Globsek i dodaje da u prilog tome ide i formiranje novog, Lenjingradskog vojnog okruga u Rusiji, koji se nalazi u blizini Finske kao NATO teritorije.
"Finska ima 800 kilometara granice sa Rusijom, čime je najranjivija, ali takođe i najugroženija strateška tačka NATO kada je u pitanju moguća ruska agresija u regionu Arktika", piše u analizi.
Dodaje se da brojna arktička i ostrva u blizini Arktika, kao što su Svalbard (Norveška), Farska ostrva i Grenland (Danska), imaju širok stepen autonomije, ali ne i nacionalnu odbranu. Svalbard, primjera radi, ima autonomiju u okviru Norveške još od 1920, ali je Svalbardskim ugovorom Rusiji dato pravo da eksploatiše ugalj na tom ostrvu.
"Rusija je pozvala Kinu da njene kompanije učestvuju u rudarskim operacijama, čime je povećan uticaj još jedne autokratije na strateški osjetljivom mestu", navodi Globsek i dodaje da su Kinezi na Svalbardu napravili istraživačku stanicu.
U skladu sa tim, vjerovatno je i povećanje prisustva NATO, što, uz oslobađanje sjevernih morskih puteva zbog topljenja leda, koje su od strateške važnosti za Rusiju i vojno i trgovinski jer se radi o najkraćem plovnom putu između Evrope i Azije, podiže transatlantsku konkureciju među korporacijama i zemljama koje žele da eksploatišu ekonomske mogućnosti na Arktiku, navodi Globsek.
Polarni put svile
Navodeći rastuću konkurenciju na Arktiku, djelimično pogoršanu kineskim "povećanim naporima da stekne uticaj u regionu", ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Države su objavile svoju novu arktičku strategiju. U međuvremenu, Evropska komisija će osnovati kancelariju na Grenlandu, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je prisustvo u regionu neophodnim za suprotstavljanje kineskim i ruskim interesima.
Obje ove mjere dolaze više od pet godina nakon što je Peking objavio svoju arktičku strategiju i obavezao se da će izgraditi "Polarni put svile", u okviru svoje inicijative "Pojas i put". Ova najava je izazvala velike strahove u Kopenhagenu i Washingtonu da će Peking steći uporište na resursima Grenlanda.
Do sada, međutim, Kina nije imala značajan uticaj izvan ruskog Arktika, gdje je takođe naišla na ograničenja zbog zabrinutosti zbog virusa korona i sankcija EU u vezi sa invazijom na Ukrajinu. Bez obzira na to, sigurnosni i spoljnopolitički krugovi nastavljaju da pretpostavljaju da se kinesko prisustvo na Arktiku širi, uključujući i Grenland. To jednostavno nije slučaj, piše Politiko.
"Trenutno, jedino direktno kinesko prisustvo na Grenlandu su radnici migranti u ribarskoj industriji", kaže Marija Simonsen, portparolka za spoljna i sigurnosna pitanja u stranci Inuit Atakatigiit, dok Rasmus Leander Nilsen, šef Nuukovog NASIFFIK centra za spoljnu i sigurnosnu politiku i docent na Univerzitetu Grenlanda, dodaje:
"A njihov ukupan broj se procenjuje na oko 50 pojedinaca koji rade u fabrikama duž zapadne obale Grenlanda."
Što se tiče učešća Kine u rudarskim i infrastrukturnim projektima u ovoj ostrvskoj zemlji, kao što su projekat rudarenja uranijuma "Kuanersuit" i projekat rude gvožđa "Isua", svi su stavljeni na čekanje ili prekinuti u preliminarnoj fazi.
"Ranije smo vidjeli nekoliko rudarskih projekata u kojima je kinesko učešće, ali više američkih interesa na Grenlandu je na neki način ukinulo Kinu“, rekao je Nilsen. On je takođe priznao međunarodnu zabrinutost u vezi sa obezbeđivanjem skoro monopola nad rijetkim zemljanim mineralima uopšte, i upozorio na zavisnost.
Kina je htjela da kupi staru pomorsku stanicu koju je napustila i danska odbrana, ali je Washington na to "nekako stavio veto", primjetio je. U međuvremenu, 2019. godine, "China Communication Concraction Company" je povukla svoju ponudu za izgradnju dva aerodroma - jednog u Nuuku i jednog u Ilulisatu - za koje su grenlandski političari u početku pokazali interesovanje da traže kineska sredstva.
"Kina je izbačena iz ova dva slučaja… Čuo sam iz pouzdanih izvora da su SAD došle na ideju da to otežaju", rekao je Nilsen. "Pozvali su Kopenhagen koji je onda nazvao Nuuk, u suštini."
Prema njegovim rečima, SAD svoje grenlandske napore usmjeravaju na meku diplomatiju.
"Američke diplomate u Nuuku jedva da žele da odgovaraju na teška pitanja o sigurnosnoj politici. Prilično je očigledno da je jedan od razloga da se Kina drži podalje od Grenlanda, budući da ga Washington vidi kao dio sjevernoameričke hemisfere. Grenland je od vitalnog značaja za američku nacionalnu sigurnost", naglasio je Rasmus Gjedso Bertelsen, profesor na Arktičkom univerzitetu u Norveškoj, navodeći značajno američko vojno prisustvo u regionu tokom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, kao i radarsku stanicu Tule.
"Postoje jasne granice onoga što SAD tolerišu – što je jasno stavljeno do znanja Kraljevini Danskoj – ona ne prihvata kineske investicije na Grenlandu", rekao je Bertelsen.
Danski spoljnopolitički establišment je takođe veoma transatlantski i usklađen sa WaSHingtonom, jer oni unutar njega "često imaju malo obrazovnog ili profesionalnog iskustva van (Evrope) ili na drugom stranom jeziku osim engleskog", objasnio je on.
Bertelsen je takođe dodao da postoji i "rasizam" i "mnogo postkolonijalizma u danskom pogledu na Grenland", posebno kada su u pitanju kineske investicije.
"U medijima i u opštoj debati bilo je očigledno da postoji paternalistički stav - Grenlanđani su viđeni kao starosjedioci koji će biti ’prevareni svjetlucavim biserima‘", kaže on.
Bivši ministar industrije, trgovine i spoljnih poslova Vitus Kujaukitsok slaže se da su kineski interesi na Grenlandu oslabili.
"Veoma je rizičan posao ulagati u mineralne projekte na Grenlandu… Arktik nije tako atraktivan koliko želimo da bude, i pun je nepraktičnosti", rekao je on, dodajući da Grenland takođe zahtjeva visoke standarde za uslove rada i pravnu zaštitu - u čemu Kina nije izuzetak.
Međutim, Peking je i dalje bio aktivan u pozivanju političara sa Grenlanda u Kinu, uključujući Kujaukitsoka i ministra mineralnih resursa. "Ali to je bio korak previše za Dansku, rekao je Kujaukitsok.
I iako bi Grenland i dalje želio da privuče kineske investicije, uprkos svim oklijevanjima, Kujaukitsok je izrazio ambivalentnost prema bilo kakvoj povezanosti sa kineskim stanjem ljudskih prava, dodajući da ima rezerve prema potencijalnim zamkama duga, kao što je slučaj Šri Lanke.
Ipak, Kina je danas jedan od najvećih trgovinskih partnera Grenlanda. A za sada, samo izvoz morskih plodova, leda, vode i kože tuljana iz ove ostrvske zemlje to dvoje zbližava. Grenland je 2020. godine izvezao oko 1,3 milijarde kruna morskih proizvoda u Kinu, rekao je portparol Simonsen.
"Ali kako zemlja želi da proširi svoja tržišta na mnogo više zemalja u Aziji, Evropi i SAD kako bi izbjegla zavisnost od samo nekoliko partnera, Nuuk za sada nema planove za jačanje partnerstva sa Kinom", dodao je on.
Kritična tačka odnosa Danske i Grenlanda
Posjeta Von der Leyen i danske premijerke Mete Fredriksen dolazi u kritičnoj tački za odnos Danske sa Grenlandom, usred rastućeg pokreta za nezavisnost, piše Guardian.
Pored navedenog, odnedavno postoji gnjev jer je grupa žena sa Grenlanda tražila na sudu kompenzaciju od bivše kolonijalne vlasti Danske zbog kampanje nedobrovoljne kontrole rađanja pokrenute šezdesetih godina prošlog vijeka.
Kampanja kontrole rađanja dospjela je u žižu javnosti kada je danski javni servis DR objavio 2022. godine da izveštaji pokazuju da je u periodu između 1966. i 1970. godine, 4.500 intramateričnih uređaja ugrađeno u žene i devojčice od 13 godine, bez njihovog znanja ili pristanka, prenio je Reuters. Ovaj slučaj je samo jedan koji je izbio na vidjelo u prethodnim godinama, uz optužbe da su se danske vlasti neprimjereno ponašale prema građanima bivše kolonije. Danska se javno izvinila 2022. godine žrtvama eksperimenta iz pedesetih godina, kada su djeca sa Grenlanda odvedena u Dansku.
