Prihodi Rusije od fosilnih goriva dosegli su nevjerovatnih 7,7 milijardi eura u prve dvije sedmice marta, nakon što su američko-izraelski napadi na Iran podstakli nagli rast cijena nafte i poremetili opskrbu kroz Hormuški tjesnac.
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je između 1. i 15. marta zarađivala oko 513 miliona eura dnevno od izvoza nafte, plina i uglja. To je značajan porast u odnosu na februar, kada je dnevna zarada iznosila oko 472 miliona eura.
Samo od izvoza nafte, Moskva je u ovom kratkom periodu prihodovala oko 372 miliona eura dnevno, što je približno 14% više nego mjesec ranije. Glavni pokretač ovog rasta je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, zbog koje je referentna cijena nafte Brent premašila 119 dolara po barelu.
Zanimljiv zaokret napravile su Sjedinjene Američke Države, koje su privremeno ublažile dio sankcija na rusku naftu. Ova kratkoročna mjera Ministarstva finansija SAD ima za cilj stabilizaciju tržišta i ograničavanje daljeg rasta cijena, dopuštajući transakcije s kupcima poput Indije.
Analitičari upozoravaju da kombinacija visokih cijena i neprestane potražnje iz Indije i Kine, koje zajedno čine oko tri četvrtine ruskih prihoda od nafte, dodatno puni budžet Kremlja.
S druge strane, evropski lideri ostaju pri čvrstom stavu. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron zalažu se za zadržavanje restriktivnih mjera prema Moskvi, uprkos pritisku koji rast cijena energije vrši na evropsku ekonomiju.
Iako su sankcije drastično smanjile trgovinu, Evropska unija i dalje svakodnevno kupuje ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 50 miliona eura. Uglavnom je riječ o plinu koji nije obuhvaćen sankcijama, što je, prema podacima CREA-e, ipak znatno manje nego u periodu prije 2022. godine.