Arterije, ključni dio kardiovaskularnog sistema, krvni su sudovi koji distribuiraju krv bogatu kiseonikom, hranljivim materijama i drugim neophodnim elementima po cijelom tijelu.
Arterije održavaju tijelo živim i zdravim tako što isporučuju ono što je ćelijama i tkivima potrebno.
Ovi krvni sudovi izgledaju kao cijevi. Imaju deblje i mišićavije zidove od vena, pa mogu podnijeti silu krvi koja dolazi iz lijeve komore srca.
Aorta je najveća arterija, prečnika od oko 10 do 25 milimetara, dok druge arterije mogu biti prečnika od 3 mm do 5 mm, a najmanje arterije, arteriole, od 0,30 mm do 0,01 mm.
Arterije se granaju od aorte, koja dovodi krv iz srca. Odatle se granaju u sve manje i manje krvne sudove koji prolaze kroz cijelo tijelo.
Vrste arterija
Postoje dvije vrste arterija – elastične i mišićne, koje imaju nešto različite funkcije, ali obje prenose krv bogatu kiseonikom od srca do tkiva tijela.
Elastične – primaju krv iz srca prije nego je proslijede u druge arterije. Imaju više elastičnog tkiva od mišićnih arterija i nalaze se blizu srca. Primjeri su aorta i plućna arterija.
Mišićne – imaju više glatkih mišića nego elastičnih arterija. Primjeri su femoralne, radijalne i brahijalne arterije.
Funkcija arterija
Arterije nose krv koja sadrži kiseonik i hranljive materije.
Srce pumpa krv bogatu kiseonikom u najveću arteriju u tijelu – aortu, koja se grana u manje arterije, sve dok ne dosegne svaki dio tijela.
Kako arterije pomažu organima?
Arterije snabdijevaju sve organe krvlju koja sadrži kiseonik i hranljive materije, potrebne svakom organu za funkcionisanje.
Određene arterije snabdijevaju određene organe ili dijelove tijela:
Koronarne arterije – srce
Karotidne arterije – mozak, glava, lice i vrat
Vertebralne arterije – mozak i kičma
Ilijačne arterije – karlica
Femoralna arterija – noge
Subklavijalne arterije – glava, vrat i ruke
Celijačne i mezenterične arterije – sistem za varenje
Stanja i poremećaji koji utječu na arterije
Najčešća stanja koja mogu oštetiti arterije su:
- Ateroskleroza
- Aneurizma
- Krvni ugrušak (tromb)
- Koronarna arterijska bolest
- Bolest karotidne arterije
- Visok krvni pritisak
- Visok holesterol
- Periferna arterijska bolest (PAB)
- Vaskulitis
Uobičajeni simptomi arterijskih stanja
Neka stanja, poput visokog krvnog pritiska i visokog holesterola, često nemaju simptome, pa se ne primijeti da arterije postaju čvršće ili začepljene plakom – holesterolom i masnoćom koji se vremenom nakupljaju.
Ovi problemi otežavaju protok krvi i mogu dovesti do sužavanja ili začepljenja arterija.
Simptomi arterijskih stanja uključuju:
- Bol u grudima
- Srčani udar
- Moždani udar
- Utrnulost ili bol u nogama i rukama
- Kratak dah
- Bol u stomaku
- Umor
Testovi za provjeru zdravlja arterija
- Angiografija
- CT (kompjuterizovana tomografija)
- Magnetna rezonanca
- Ehokardiogram
Tretmani za arterije
Liječenje bolesti arterija kreće se od lijekova do hirurških zahvata:
- Promjene načina života
- Lijekovi za snižavanje holesterola ili pritiska
- Razrjeđivači krvi
- Lijekovi protiv upale (kortikosteroidi)
- Angioplastika
- Koronarni arterijski bajpas
- Hirurški bajpas drugih arterija
- Karotidna endarterektomija
Savjeti za zdrave arterije
- Zdrava ishrana bez trans i zasićenih masti
- Redovno vježbanje
- Izbjegavanje duvanskih proizvoda
- 7–9 sati sna (za odrasle)
- Kontrola stresa
- Liječenje pritiska, holesterola i dijabetesa
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Ograničavanje alkohola