Američki predsjednik Donald Trump mogao bi se povući iz mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini, ostavljajući i Moskvu i Kijev bez jasnog američkog smjera – scenarij koji izaziva veliku zabrinutost u evropskim prijestonicama. Nakon što su njegovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner napustili Kremlj bez ikakvog napretka, raste mogućnost da Trump potpuno napusti pregovarački proces.
Trump je više puta obećao da će završiti rat “u 24 sata”, kasnije u “100 dana”, ali je prošlo više od 317 dana od njegovog drugog inauguriranja, a ruska invazija i dalje ne pokazuje znakove usporavanja.
“Nismo bliže miru” – poruka iz Kremlja
Nakon pet sati razgovora s Vladimirom Putinom, nije bilo nikakvog saopćenja iz američke delegacije. Umjesto toga, ruski savjetnik Yuri Ushakov objavio je da tokom pregovora “nije postignut kompromis”, naglašavajući da je Moskva odbacila najproblematičnije elemente američkih prijedloga – uključujući teritorijalne ustupke i pitanje NATO integracija za Ukrajinu.
Prijašnji rusko-američki mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji je procurio u javnost, bio je široko kritikovan. Francuska ga je nazvala “kapitulacijom” za Ukrajinu jer je predviđao drastično smanjenje ukrajinske vojske, zabranu ulaska u NATO i primopredaju zamrznute ruske imovine – kao i faktičko priznanje ruske kontrole nad Donjeckom i Luganskom.
Trumpov pritisak na obje strane
Bijela kuća sada razmatra dvije opcije:
– pojačati pritisak na Moskvu, što Evropa i Kijev intenzivno zagovaraju, ili
– distancirati se od rata, prestati voditi pregovore i fokusirati se na unutrašnju politiku i druge globalne izazove.
Trump je ranije prijetio i Moskvi i Kijevu – sankcijama Rusiji, a Ukrajini uskraćivanjem oružja i obavještajnih podataka – kako bi ih natjerao na kompromis. Taj pristup, iako kontroverzan, doveo je Rusiju nazad za pregovarački sto. Međutim, Putinove “maksimalističke” zahtjeve Washington i Kijev smatraju neprihvatljivim.
Šta slijedi?
U američkim i evropskim političkim krugovima raste strah da bi Trump mogao “povući ruke od rata”, ostavljajući Evropu da sama finansira Kijev i vodi diplomatsku bitku s Kremljem.
Takav potez mogao bi dovesti do slabljenja ukrajinskog otpora, produženja rata i teških odluka za Kijev – između nastavka borbe ili nepravednog, nametnutog mira.
Nema jasnih signala da će Trump napustiti Ukrajinu, ali zvaničnici kažu da “jedan njegov potez može sve promijeniti”. Evropski lideri već pripremaju novu kampanju pritiska i “uvjeravanja” Bijele kuće, svjesni da bez američke podrške Ukrajina ostaje u znatno težoj poziciji.