Odluka nekoliko evropskih država da ograniče pristup američkoj vojsci njihovim bazama tokom operacija u Iranu izazvala je duboki raskol unutar NATO-a.
Donald Trump, američki predsjednik poznat po skepticizmu prema ovom savezu, iskazao je ogroman bijes, što je potaknulo strahove da bi Sjedinjene Američke Države mogle drastično smanjiti svoje odbrambene obaveze prema Evropi.
Prema navodima izvora bliskih vrhu saveza, situacija je kritična, a diplomati upozoravaju da bi "cijena ovoga mogla biti golema".
Gnjev u Bijeloj kući zbog zatvorenih vrata
Glavni fokus Trumpovog nezadovoljstva usmjeren je na Francusku i Španiju, o čemu je detaljno razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom tokom sastanka u Washingtonu.
Iako su Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo prvobitno pružile otpor, London je kasnije promijenio svoju odluku. Trump je tokom razgovora bio ogorčen, optužujući evropske partnere da nisu stali uz Ameriku kada je to bilo najpotrebnije.
Rutte je potvrdio da su razgovori bili iskreni te da je osjetio predsjednikovo razočaranje zbog spore reakcije saveznika u pružanju logističke podrške za operacije u Iranu.
Evropske prijestolnice podijeljene oko Irana
Dok su raniji Trumpovi napadi na NATO obično ujedinjavali Evropu, rat u Iranu je unio razdor među saveznike. Neki diplomati smatraju da je uskraćivanje pristupa bazama bio "potpuni autogol" jer su ti objekti namijenjeni upravo američkoj vojsci.
Španija je zabranila korištenje baza Rota i Morón za operacije povezane s Iranom, dok je Italija odbila dopuniti gorivo američkim avionima na Siciliji.
Čak je i britanski premijer Keir Starmer na početku blokirao baze kako bi izbjegao ponavljanje grešaka iz rata u Iraku, ali je pod pritiskom promijenio odluku u roku od 24 sata.
Ugroženi temelji transatlantske sigurnosti
Ovakvi potezi evropskih lidera direktno potkopavaju argumente kojima su pokušavali uvjeriti Trumpa da ostane privržen savezu.
Do sada su se saveznici oslanjali na tezu da američka prisutnost u Evropi služi kao platforma za projektovanje moći SAD-a na globalnom nivou. Međutim, nakon blokade baza, čak i oni američki dužnosnici koji su podržavali NATO sada preispituju njegovu svrhu.
Njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je na smirivanje tenzija, naglašavajući da je NATO garant evropske sigurnosti te da Njemačka neće ograničavati rad američkih baza na svom tlu.
Posljedice strateške autonomije
Dok Francuska i dalje zagovara "stratešku autonomiju" Evrope, mnogi diplomati unutar saveza, posebno oni iz Poljske i baltičkih zemalja, strahuju od posljedica. Kritičari tvrde da su unutrašnjopolitički razlozi u određenim zemljama prevagnuli nad duhom uzajamne odbrane.
Ukoliko SAD procijene da im saveznici više nisu od koristi na terenu, pitanje američkog vojnog prisustva u Evropi moglo bi postati stvar prošlosti, ostavljajući kontinent ranjivim u jeku globalnih previranja.