Obuća, elektronika i odjeća samo su neke od roba koje bi mogle poskupjeti prema trgovinskom sporazumu koji je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio s Vijetnamom.
Čekajte - kako je to moguće?
Posljednja tri mjeseca roba isporučena iz Vijetnama u SAD bila je carinjena po minimalnoj stopi od deset posto, što je odudara od stope od 46 posto koja je nakratko stupila na snagu u aprilu prije nego što je Trump najavio pauzu.
Rok se približava
Trump je tvrdio da će odgoda dati zemljama više vremena za pregovore o trgovinskim sporazumima sa SAD.
Kako se približava rok koji je sam sebi nametnuo za sklapanje sporazuma, 9. juli, s malo novih sporazuma na snazi, Trump je zaprijetio ponovnim podizanjem carina.
Međutim, evo ključne stvari - zaključivanje sporazuma, ili okvira za jedan, ne sprečava ni veće uvozne poreze, prenosi CNN.
Sporazum koji je Trump najavio putem društvenih mreža poziva na minimalnu carinu od 20% na vijetnamsku robu izvezenu u SAD.
To je dvostruko više od stope koju američke firme trenutno plaćaju. Zauzvrat, Trump je rekao da je Vijetnam pristao otvoriti svoju privredu za trgovinu sa SAD-om, uključujući i necarinjenje američke robe.
Mnogi detalji ostaju nepoznati, uključujući i to je li išta finalizirano. Vijetnamski državni medij, Viet Nam News, u srijedu je sporazum nazvao "okvirom".
"Očito ovo nisu dobre vijesti za američke potrošače", rekao je Clark Packard, istraživač trgovinske politike u Cato institutu.
Vijetnam je šesti najveći izvor strane robe koja se isporučuje u SAD, a taj se rang stalno povećavao posljednjih nekoliko godina kako su pošiljke iz Kine u SAD smanjivale.
Potrošači na udaru
Među najpopularnijom robom koju SAD kupuje od Vijetnama su elektronika, odjeća, obuća i namještaj, prema podacima američkog Ministarstva trgovine.
To čini još vjerovatnijim da će Amerikanci biti pogođeni višim carinskim stopama.
"Svakako će američki potrošači u konačnici snositi teret", rekao je Packard za CNN.
Carine su porezi na uvoznu robu, što je čini skupljom za kupovinu. Firme plaćaju početni carinski račun za uvoznu robu, ali često prebacuju dio tih troškova na potrošače podizanjem cijena.
No, mnoge kompanije će apsorbirati neke ili sve te troškove carina kako bi izbjegle gubitak kupaca. Firme često gomilaju zalihe prije carina, odgađajući povećanje troškova za sebe i za kupce.
Međutim, na kraju im mogu ponestati mogućnosti zaštite potrošača od viših cijena.
Neće pomoći industriji
„Administracija je dosljedno tvrdila da će troškove carina snositi strani izvoznici koji se oslanjaju na američko ekonomiju, najveće i najbolje potrošačko tržište na svijetu“, rekao je portparol Bijele kuće Kush Desai za CNN.
Desai je rekao da su nedavna očitanja inflacije, koja još nisu pokazala rašireno povećanje cijena čak i dok su se carine na gotovo sve što se uvozi povećale od aprila, dokaz toga.
Caleb Petitt, istraživački suradnik u Independent Instituteu, osporio je ideju da će američka preduzeća imati koristi od carina jer se mnoga oslanjaju na komponente proizvedene u inozemstvu, kao i na gotove proizvode vrijedne milijarde dolara.
„Ove carine neće pomoći američkoj industriji i opteretit će američke potrošače višim troškovima i neizvjesnošću oko tržišta“, rekao je on.