U telefonskom razgovoru održanom u ponedjeljak, američki predsjednik Donald Trump rekao je evropskim liderima da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman okončati rat u Ukrajini, jer smatra da pobjeđuje, tvrde tri izvora upoznata sa sadržajem razgovora. Iako je to potvrdilo ono što evropski lideri već dugo naslućuju, bio je to prvi put da to čuju direktno od Trumpa.
Ova izjava u potpunosti se kosi s Trumpovim ranijim javnim tvrdnjama da Putin navodno iskreno želi mir. Bijela kuća odbila je komentarisati, pozivajući se na Trumpovu objavu na društvenim mrežama u ponedjeljak: "Ton i duh razgovora bili su izvrsni. Da nije bilo tako, sada bih to rekao."
Iako je Trump očigledno prihvatio da Putin nije za mir, to ga nije navelo da učini ono što lideri EU i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od njega očekuju – pojača pritisak na Rusiju.
Trump prijetio sankcijama – pa se povukao
Dan ranije, u nedjelju, Trump je u odvojenom razgovoru s evropskim liderima najavio moguće sankcije ukoliko Putin odbije prekid vatre. Ipak, već sljedeći dan povukao se i predložio da se održe razgovori nižeg nivoa između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.
U ponedjeljaknjem razgovoru, osim Zelenskog, učestvovali su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Ovaj razgovor bio je kulminacija desetodnevne evropske diplomatske ofanzive, kojom su pokušali uvjeriti Trumpa da izvrši snažniji pritisak na Putina. Iako nije pristao na nove sankcije, razgovor je pomogao da se jasno potvrdi – Putin ne želi kraj rata.
"Ovo nije moj rat"
Trump je nakon razgovora s Putinom izjavio: "Ovo nije moj rat. Upleli smo se u nešto u što nismo trebali biti uključeni."
U nedjeljnom razgovoru s Macronom, Merzom, Meloni i britanskim premijerom Keirom Starmerom, Trump je rekao da bi mogao poslati državnog sekretara Marca Rubija i posebnog izaslanika Keitha Kellogga na razgovore u Vatikan.
Ipak, dan kasnije, Trump je pokazao neodlučnost u vezi s američkom ulogom. Evropljani su tražili bezuslovni prekid vatre, ali Trump je rekao: "Ne sviđa mi se riječ 'bezuslovni'. Nikad je nisam koristio." Iako je upravo taj izraz sam ranije objavio na svojoj mreži Truth Social, Evropljani su na kraju pristali da odustanu od tog zahtjeva.
Merkel zamijenio Merz, mijenja se i pristup ratu
Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je na toj poziciji od početka maja, uspio je izmijeniti njemački ustav i omogućiti veće finansiranje vojne pomoći Ukrajini. Zajedno s Macronom, Starmerom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom, nenajavljeno je 10. maja posjetio Kijev, gdje su pritiskali Zelenskog da pristane na Trumpov plan, kako bi dokazali da Putin ne želi mir.
Iz Kijeva su direktno s Macronovog telefona kontaktirali Trumpa i rekli mu: "Evropa i Ukrajina stoje iza tvog prijedloga o 30-dnevnom prekidu vatre."
Putin je na to reagovao predlogom za prve direktne pregovore s Ukrajinom nakon tri godine. Trump je taj prijedlog prihvatio, pa čak i ponudio da se pridruži razgovorima u Turskoj. Međutim, Putin se nije pojavio u Istanbulu, već je poslao nižerangirane predstavnike s istim, za Ukrajinu neprihvatljivim, zahtjevima.
Nova runda sankcija i uvrede među liderima
Nakon Putinovog izostanka, Evropljani su ponovno pokušali nagovoriti Trumpa da se odlučnije suprotstavi Moskvi. Odobren je blag paket novih sankcija, dok se i dalje radi na jačem paketu.
Trump je najavio novi poziv s Putinom, rekavši da "izgledi za mir postoje samo ako lideri SAD-a i Rusije razgovaraju direktno".
U nedjeljnom razgovoru, Trump je spominjao moguće zajedničke sankcije na ruski energetski sektor i banke, a senator Lindsey Graham rekao je da ima 81 supotpisnika za zakon koji bi znatno pooštrio sankcije.
Tokom tog poziva, Trump nije propustio da ubaci i svoj prepoznatljivi stil – pohvalio je kancelara Merza zbog engleskog jezika: "Još mi se više sviđa s tvojim njemačkim naglaskom."
No, u jednom trenutku je i kritikovao migracione politike Evrope, na što mu je Macron odbrusio: "Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde."
Uprkos svemu, ton razgovora je na kraju ocijenjen kao pozitivan, ali konkretne akcije još se čekaju. Razgovori u Vatikanu najavljeni su za sredinu juna.