Nedugo nakon što je u ponedjeljak objavljena vijest o smrti pape Franje, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump naredio je spuštanje američkih zastava na pola koplja i izrazio duboko poštovanje prema poglavaru Katoličke crkve, kojeg je godinama ranije otvoreno kritizirao.
Trump je najavio da će u petak otputovati za Rim, gdje će narednog dana prisustvovati sahrani pape Franje. U pratnji će biti prva dama Melania Trump i američko izaslanstvo, a ovo će ujedno biti njegovo prvo međunarodno putovanje otkako je započeo svoj drugi predsjednički mandat.
„Bio je dobar čovjek, naporno je radio, volio je svijet“, izjavio je Trump, izbjegavajući spominjanje bilo kakvih prethodnih nesuglasica sa papom.
Na pitanje novinara o tome što papa često propovijeda o toleranciji prema migrantima, Trump je kratko rekao: „Da, činio je to.“ Na dodatno pitanje slaže li se s tim, odgovorio je potvrdno.
Ipak, odnos dvojice lidera kroz godine bio je daleko od srdačnog. Još 2016. godine, tokom predsjedničke kampanje, papa Franjo je kritikovao Trumpovu najavu izgradnje zida na južnoj granici SAD-a, kazavši: „Osoba koja razmišlja samo o gradnji zidova, gdje god oni bili, a ne o gradnji mostova, nije kršćanin.“
Trump mu tada nije ostao dužan, poručivši: „Sramotno je da vjerski vođa dovodi u pitanje nečiju vjeru.“
Njihov susret u Vatikanu 2017. godine bio je služben, ali i pomalo napet – fotografije su prikazivale Trumpa i članove njegove porodice kako stoje pored pape koji nije skrivao ozbiljan izraz lica.
Uprkos razmjenama oštrih riječi, Trump je godinama uživao podršku katoličkih birača. Na izborima u novembru osvojio je čak 63 posto katoličkih glasova, u poređenju s 35 posto njegovog protivnika, što je napredak u odnosu na izbore iz 2020. godine.
„Kao što znate, vrlo snažno su bili uz mene tokom izbora i čast mi je imati podršku katolika. Jako mi ih je žao jer vole papu“, rekao je Trump početkom sedmice.
Papa Franjo se više puta tokom svog pontifikata osvrtao na Trumpovu imigracionu politiku. U pismu američkim biskupima u februaru ove godine, Franjo je napisao: „Pažljivo pratim veliku krizu koja se odvija u Sjedinjenim Državama pokretanjem programa masovnih deportacija.“
Dodao je i: „Pravilno oblikovana savjest ne može propustiti izraziti svoje neslaganje sa svakom mjerom koja prešutno ili eksplicitno identificira ilegalni status nekih migranata s kriminalom.“
Profesor historije na Univerzitetu Maryland Piotr Kosicki izjavio je da je Trumpovo prisustvo sahrani „definitivno znak poštovanja“, iako su odnosi dvojice lidera kroz godine bili prepuni tenzija.
„Očito je povijesni trenutak što može sudjelovati u tome“, zaključio je Kosicki.