Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će Sjedinjene Države „na ovaj ili onaj način uskoro osigurati da Hormuški moreuz bude otvoren, siguran i slobodan“.
U objavi na svojoj platformi Truth Social naveo je da se nada kako će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo poslati ratne brodove u ovaj ključni pomorski prolaz kako on više ne bi mogao predstavljati prijetnju od strane Irana.
Trump tvrdi da će „mnoge zemlje“ poslati ratne brodove kako bi ovaj vitalni pomorski kanal bio stalno otvoren i siguran za međunarodni promet.
Istovremeno je poručio da će Sjedinjene Države, prema njegovim riječima, nastaviti snažne vojne operacije uz obalu Irana i gađati iranske čamce i brodove koji se približe području.
Američki predsjednik također tvrdi da je Washington „uništio 100 posto iranskih vojnih kapaciteta“, ali je dodao da Iran i dalje može relativno lako koristiti dronove, morske mine i rakete kratkog dometa.
Iranski predstavnik u Ženevi Ali Bahrani odbacio je ove tvrdnje, rekavši da su Trumpove izjave o uništenju iranskih vojnih sposobnosti „zasnovane na izmišljenim lažima“.
Zašto je Hormuški moreuz ključan za svjetsku ekonomiju
Hormuški moreuz je jedan od najvažnijih energetskih „ventila“ planete. Radi se o uskom morskom prolazu između Irana i Omana koji povezuje Perzijski zaljev sa Indijskim okeanom.
Kroz ovaj prolaz svakodnevno prolazi ogroman dio globalne trgovine energentima. Procjenjuje se da oko petine ukupne svjetske nafte koja se transportuje morem prolazi upravo ovim kanalom.
Zbog toga svaka prijetnja zatvaranjem ili destabilizacijom Hormuškog moreuza ima trenutne posljedice na globalna tržišta. Cijene nafte i plina u takvim situacijama obično naglo rastu, što može izazvati lančanu reakciju u svjetskoj ekonomiji – od rasta cijena goriva do poskupljenja transporta, hrane i industrijske proizvodnje.
Zbog tog ogromnog ekonomskog značaja, Hormuški moreuz već decenijama predstavlja jednu od najosjetljivijih geopolitičkih tačaka na svijetu, gdje se prepliću interesi velikih sila, regionalnih država i globalnog energetskog tržišta.