Predsjednik SAD Donald Trump ove je sedmice uveo novi paket sankcija protiv Rusije, odlučivši se za "srednju opciju" koja cilja ruski energetski sektor.
Opcije za sankcije, od najblažih do najstrožih, bile su pripremljene već duže vrijeme, piše The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane dužnosnike, koji su rekli da su tri različita paketa sankcija razvijena prije nekoliko mjeseci kako bi administracija bila spremna u slučaju da se Trump odluči za oštrije mjere.
Najsnažniji paket
Najsnažniji paket uključivao je sveobuhvatne ekonomske mjere i izravne sankcije protiv ruskog vodstva. Najblaži je predviđao ograničene korake, dok je srednji, za koji se Trump na kraju odlučio, bio usmjeren na ruske energetske resurse, uključujući sankcije protiv Rosnefta, Lukoila i njihovih podružnica.
Ova odluka je donesena u srijedu, kada se Trump sastao s ministrom finansija SAD Scottom Bessentom i naložio mu pripremu sankcija na rusku naftu. Nakon toga zatražio je mišljenje svojih najviših savjetnika, a šef diplomatije Marco Rubio i ministar odbrane Pete Hegseth podržali su njegovu odluku.
Izvori iz administracije navode kako je Trumpu ponestalo strpljenja zbog neuspjeha Kremlja da pokaže spremnost za mirovne pregovore, dok su istovremeno stizale nove snimke razaranja u Ukrajini uzrokovane ruskim napadima.
Preokret u odnosu
Iako ih nije javno komentarisao, dužnosnici tvrde da su ga te slike iritirale. Njegova frustracija navodno je porasla nakon uspješnog posredovanja u dogovoru između Izraela i Hamasa, dok je Putin ustrajao na svojim maksimalističkim zahtjevima. Sam Trump je kasnije izjavio kako je "osjetio da je došlo vrijeme" za sankcije jer njegovi razgovori s Putinom "ne vode nigdje".
Zasad nema naznaka hoće li Trump razmotriti dodatne, još oštrije sankcije ako ovaj potez ne prisili Rusiju da konačno sjedne za pregovarački stol, piše Wall Street Journal.