Iran možda ne “guši kao prepunjena svinja” kako je to predvidio Donald Trump, ali se njegova ekonomija nalazi u ozbiljnim problemima, jer se kombiniraju ogroman račun za ratnu štetu, inflacija, devalvacija valute, nezaposlenost i pad prihoda od nafte, što političku elitu dovodi u situaciju da razmišlja koliko tvrd stav mogu sebi priuštiti u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedna procjena koja kruži u iranskim medijima sugerira da je šteta za ekonomiju uzrokovana američko-izraelskim napadima devet puta veća od vrijednosti prošlogodišnjeg iranskog budžeta. Program Ujedinjenih naroda za razvoj procijenio je da bi dodatnih 4,1 milion Iranaca moglo pasti u siromaštvo, piše u analizi The Guardiana.
Trump je svoju prognozu da će Iran “ostati bez daha” temeljio na pretpostavci da će zemlja uskoro ostati bez prostora za skladištenje nafte zbog američke pomorske blokade. Dana 26. aprila predvidio je da će iranska naftna polja “eksplodirati” u “vrlo snažnom” destruktivnom procesu koji bi počeo za tri dana.
Trumpova prognoza
Iza ove prognoze stajalo je uvjerenje da će američka pomorska blokada pokrenuta 13. aprila spriječiti tankere iz Teherana da stignu do Hormuškog tjesnaca, čime bi iranski režim ostao bez najmanje 175 miliona dolara (129 miliona funti) dnevnih prihoda od izvoza nafte. Kada bi nafta ostala zarobljena unutar zemlje, Iran bi uskoro ostao bez skladišnog prostora, što bi ga primoralo da zatvori ventile. Takvo zatvaranje bi nepovratno oštetilo naftna polja.
“Kada eksplodira, nikada, bez obzira na sve, ne možete ga obnoviti kao što je bilo”, rekao je Trump za Fox News u intervjuu, dodajući da bi kapacitet bio smanjen na oko 50% u odnosu na sadašnji.
Američki ministar finansija Scott Bessent prošle sedmice je uporedio iransko rukovodstvo sa “štakorima u kanalizacionoj cijevi” koji teško razumiju šta se dešava. Ostrvo Kharg, glavno iransko izvozno čvorište za naftu, “uskoro se približava maksimalnom kapacitetu”, rekao je. Kao dodatni pritisak, Trump je pooštrio izvoz prema Kini uvođenjem američkih sankcija kompanijama povezanim s kineskim rafinerijama, što je dovelo do toga da kinesko ministarstvo trgovine u subotu izda protumjeru.
Iako je tačno da Iran sada proizvodi više nafte nego što može izvesti, čini se da za sada dovoljno tankera ipak prolazi kroz američku pomorsku blokadu, dok mjere poput spaljivanja viška plina (flaring) znače da skladišni kapacitet još nije iscrpljen. Nezavisne procjene, uključujući i one Centra za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Columbia, sugeriraju da Iran ima do tri sedmice slobodnog iskoristivog skladišnog kapaciteta.
Vrši pritisak na iransku valutu
Ipak, nešto ponovo vrši pritisak na iransku valutu. Vrijednost tomana, glavne jedinice valute koja se koristi u trgovini i svakodnevnom životu u Iranu, pala je gotovo 22% na otvorenom tržištu, na 190.000 za dolar u nedjelju.
Ukupna inflacija procjenjuje se na 73,5%, dok su cijene hrane i pića porasle za 115%. Iranska vlada je u nedjelju saopćila da razmatra udvostručenje vrijednosti vaučera koje već daje građanima, što je samo po sebi inflatorna mjera. Minimalna mjesečna plata u Iranu iznosi manje od 170 miliona rijala (92 dolara), i to nakon što ju je vlada u martu povećala za oko 60%. Uvezeni automobili ili iPhone uređaji dostupni su samo po izuzetno visokim cijenama.
Više od 23.000 fabrika i firmi pogođeno je američko-izraelskim zračnim napadima, što je rezultiralo gubitkom milion radnih mjesta, prema riječima zamjenika ministra rada i socijalne zaštite Irana, Gholamhosseina Mohammadija. Nezaposlenost, koja je već bila visoka, povećala se za procijenjenih milion ljudi, pri čemu su najviše pogođeni oni koji ovise o digitalnoj trgovini. Ekonomija zasnovana na digitalnim uslugama ne može biti trajno zatvorena, i u nekom trenutku potrebe ekonomije možda će morati imati prednost nad sigurnosnim pitanjima.
Iranski ministar komunikacija, Seyed Sattar Hashemi, više puta je obećao da je digitalna blokada u zemlji privremena, ali nema način da natjera stvarne donosioce odluka u obavještajnim službama da ukinu ograničenja.
Reza Olfatnasab, predsjednik Unije virtualnih biznisa, izjavio je: “Najveći pad prodaje dogodio se u martu. Nažalost, firme su izgubile ključnu završnicu godišnjeg tržišta, a pitanje ‘neprofitabilnosti’ bilo je veoma izraženo i opipljivo u tom periodu.”
Pad velikih kompanija
Prema njegovim riječima, čak i sada neke velike kompanije bilježe pad prodaje od 40% do 50%, uprkos činjenici da imaju između 50 i 60 miliona korisnika i da su njihove aplikacije instalirane na većini telefona u Iranu.
“Kada velike platforme ovakvih razmjera i infrastrukture pretrpe ovakav pad prodaje, može se pretpostaviti kakva je katastrofa i duboka šteta nastala za mala i mikro preduzeća”, rekao je Olfatnasab.
Ahmad Zeidabadi, reformistički novinar i politički analitičar kritičan prema vladi, rekao je: “Internet i ekonomski uslovi života ljudi nisu šala. Realnost je da bez interneta normalan život i društvena stabilnost nisu mogući.”
“Ako se brzo ne pronađe temeljno rješenje, dogodit će se upravo ono čega se protivnici internetske povezanosti boje”, dodao je, aludirajući na obnovu januarskih masovnih protesta širom zemlje.
Ni kišna sezona nije donijela ono što je bilo potrebno. Glasnogovornik državne vodoprivredne industrije rekao je: “Uprkos pozitivnom nacionalnom indeksu, 10 provincija i dalje ima padavine ispod prosjeka, uglavnom u nizvodnim i uzvodnim područjima planinskog lanca Alborz. Ove provincije uključuju Teheran, Qom, Yazd, Isfahan, Qazvin, Alborz, Gilan, Mazandaran i Semnan.”
On je dodao da su regije Teherana i Alborza sada ušle u šestu uzastopnu godinu suše.
Otvorena rasprava o najboljem pristupu za iranski pregovarački tim ograničena je cenzurom državnih novina, faktičkim zatvaranjem parlamenta, kao i kontinuiranim gašenjem interneta koje dopušta da se čuju samo određeni, odobreni glasovi.
Uprkos izvještajima o podjelama unutar iranskog pregovaračkog tima, u praksi se čini da samo mala manjina parlamentaraca otvoreno protivi pregovorima, i to je grupa koja se oduvijek protivila postizanju dogovora sa SAD-om. Međutim, to ne znači da je Iran imun na pritisak, piše The Guardian.