Svijet

Trump kreirao haos kakav nije zapamćen u SAD. Želi u Bijelu kuću kako bi poništio optužbe protiv njega

Nove, teške optužbe protiv Donalda Trumpa i dvojice njegovih saradnika u slučaju skrivanja povjerljivih dokumenata značajno su pogoršale pravnu situaciju bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Ovakav zaplet povukao je izbore 2024. u još goru pravnu močvaru, dosad nezapamćenu, s obzirom na to da bi kandidat, u ovom slučaju Trump, mogao u predsjedničku utrku ući pod ozbiljnim optužbama za kršenje zakona.

Nove optužbe

Posebni tužitelj Jack Smith sada je iznio optužbe, nakon prethodnih 37, da je Trump tražio brisanje sigurnosnih snimaka u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.

Time bi spriječio da budu dostavljene velikoj poroti.

Osim toga, tužitelji sada tvrde da su se Trump i njegovi saradnici urotili kako bi zadržali povjerljive dokumente van Bijele kuće i sakrili ih od velike porote.

Navodno su čak sugerirali jednom od Trumpovih advokata da laže istražiteljima.

Ako se Smithove nove optužbe dokažu, stvorit će se još jedan izazov ustavnom poretku SAD.

Kreator tog pravnog haosa bit će bivši predsjednik i aktuelni favorit za nominaciju Republikanske stranke za predsjedničke izbore 2024. godine.

Specijalni tužitelj zapravo tvrdi da je bivši predsjednik namjerno opstruirao i prevario vladu koju je nekad vodio i vladavinu prava na koju se zakleo.

Ponovo se kandidira

Taj bivši predsjednik ponovo se kandidira za čuvara tajni nacije i garanta njenog ustavnog sistema, dok se, istovremeno, postavljaju pitanja o njegovoj podobnosti da se vrati u Ovalni ured.

"To je zapanjujući razvoj", rekao je bivši zamjenik direktora FBI-a Andrew McCabe, koji je sada CNN-ov analitičar za nacionalnu sigurnost.

Pojedinosti u Smithovim novim optužbama, i njihova očita implikacija da Trump drsko vjeruje da je imun na propise kojima su podložni drugi predsjednici ili građani, šokirale su mnoge promatrače.

Glavni razlog je izvještaj u kojem je jedan član Trumpovog osoblja navodno rekao da je “ šef” želio da se server izbriše.

“Ti ljudi lažu, opstruiraju istragu, uništavaju dokaze. To je tako očigledno.

Ovo je grupa ljudi koja sve to pokušava zataškati,” rekla je Karen Friedman Agnifilo, bivša glavna pomoćnica okružnog tužitelja na Manhattanu, a sada pravna analitičarka CNN-a.

Prema ažuriranoj optužnici, Trump ne samo da je zadržao povjerljive dokumente na koje nije imao pravo, već je potencijalno prekršio zakon kako bi ih zadržao te se urotio kako bi osujetio krivičnu istragu.

Stara maksima u skandalu Watergate, koji je doveo do ostavke bivšeg predsjednika SAD Richarda Nixona, odjekuje kroz historiju u vezi s još jednim slučajem navodne predsjedničke nepravde - nije zločin ono što inkriminira osobu, već pokušaj da se to prikrije.

Trump je negirao bilo kakvu krivicu. Već se izjasnio da nije kriv po ranijim tačkama optužnice u ovom slučaju.

Optužuju Bidena

Njegov tim odmah je odbacio dodatne optužbe, tvrdeći da je to "pokušaj administracije aktuelnog predsjednika SAD Joea Bidena da odvrati pažnju od pravnih problema njegovog sina Huntera" nakon što je njegov sporazum o priznanju krivice s državom propao u srijedu.

Bivši predsjednik, čija se pravna strategija isprepliće sa strategijom njegove kampanje, dolio je ulje na političku vatru.

"Maltretiraju moju kompaniju, maltretiraju moju porodicu i, što je najmanje važno od svega, maltretiraju mene", rekao je Trump za Fox News Digital.

On tako tvrdi da je žrtva političkog progona - uprkos "katalogu" očigledno inkriminirajućih dokaza protiv njega u više slučajeva.

Bivši predsjednik također tvrdi da je meta jer uvjerljivo vodi u anketama republikanskih predizbora i općih izbora.

Iznenadna nova dimenzija u slučaju povjerljivih dokumenata imat će duboke političke i pravne posljedice.

Za početak, uvođenje dodatnih dokaza i tačaka optužnice gotovo će sigurno izazvati nova odgađanja u slučaju koji bi trebao krenuti u suđenje idućeg maja.

Takvo odgađanje moglo bi gurnuti proces još dublje u ionako prenapetu izbornu "utakmicu".

Već odranije se istražuju Trumpovi pokušaji da poništi poraz na predsjednički izborima 2020. i dovede do pobune u američkom Kapitolu 6. januaru 2021. godine.

Predsjedničke ovlasti

Zapanjujuća gomila pravnih slučajeva protiv bivšeg predsjednika također uključuje optužnicu za poslovnu prevaru, povezanu s isplatom novca jednoj zvijezdi filmova za odrasle.

Trump i njegovi saveznici također čekaju da vide hoće li biti optuženi u istrazi okružnog tužitelja Georgije, odnosno pokušajima da se poništi Bidenova pobjeda u ovoj američkoj saveznoj državi.

Trump je već dao naznake da se djelomično kandidira kako bi ponovo stekao predsjedničke ovlasti koje bi mu mogle pomoći u brisanju saveznih krivičnih postupaka protiv njega.

Tako će aktuelni razvoj događaja učiniti situaciju još egzistencijalnijom za bivšeg predsjednika, ali i državu.

Dodatne optužbe protiv Trumpa postavile su novi test za njegove stranačke protivnike, jer bi mnogi republikanski glasači "ažuriranu" optužnicu mogli vjerovatno gledati kao dodatni dokaz da je Trump politički progonjen.

Pravni problemi Huntera Bidena (dva porezna prekršaja i optužba za krivično djelo vezano za posjedovanje oružja), dali su republikancima municiju da pokušaju ustvrditi da prava korupcija leži u Bidenovoj kući.

Republikanci u Kongresu optužuju predsjednika i njegovog sina da su se obogatili korištenjem poslovnih kontakata Huntera Bidena u Ukrajini i Kini, što Bideni negiraju.

Dok neki republikanci u Zastupničkom domu sada otvoreno govore o mogućnosti istrage o opozivu, do sada nisu pružili nikakve provjerene dokaze koji bi poduprli svoje tvrdnje.

Međutim, nove optužbe protiv Trumpa su najnoviji obrat u burnoj sedmici u kojem je neugodna pozornost bila usmjerena na Bidena i njegovog sina prije nego što se dramatično, još jednom, preusmjerila na republikanskog favorita Trumpa.

Šta je velika porota?

Velika porota, koja se pita i u slučaju Trumpa, pravosudno je tijelo u SAD, sastavljeno od laika, obično između od 16 do 23 člana, koje ima ovlasti da poziva svjedoke, razmatra i izvodi dokaza.

Velika porota također odobrava pokretanje redovnog postupka, odnosno suđenja.

Pri tome su kriteriji za dokazivanje daleko blaži za pokretanje procesa, pa je dovoljno ustanoviti da postoji osnovana sumnja da je neko počinio krivično djelo da bi se protiv njega mogao pokrenuti postupak.