Sjedinjene Američke Države pozvale su evropske saveznike da im se pridruže uvođenju takozvanih sekundarnih carina od čak 100 posto na rusku naftu, izjavio je američki ministar finansija Scott Bessent u intervjuu za CNBC.
„Ruska nafta će biti podložna sekundarnim carinama do 100 posto“, rekao je Bessent. „Pozivam naše evropske saveznike, koji su se dosad samo verbalno zalagali za oštre mjere, da nas slijede ako uvedemo ove carine.“
Njegove izjave dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje „teških carina“ na Rusiju ukoliko u roku od 50 dana ne dođe do dogovora o okončanju rata u Ukrajini.
„Zovemo ih sekundarne carine. Carine od oko 100 posto“, rekao je Trump tokom zajedničke konferencije za medije s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Bijeloj kući.
Šta su sekundarne carine?
Sekundarne carine su kaznene mjere koje se ne odnose samo na Rusiju, već i na zemlje i kompanije koje nastave trgovati s njom. Takve mjere podrazumijevaju dodatne troškove za pristup američkom tržištu ili finansijskom sistemu.
Na primjer, ako Kina nastavi kupovati rusku naftu, njen izvoz u SAD mogao bi biti opterećen dodatnim carinama od 100 posto, što bi značajno povećalo cijene za američke potrošače i izvršilo pritisak na kineske izvoznike.
Trump, koji je tokom kampanje obećao da će postići mirovni sporazum u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, sve je frustriraniji zbog, kako kaže, „ruskog odugovlačenja“ s pregovorima.
Američka strategija cilja direktno na budžetske prihode Kremlja, jer izvoz nafte čini otprilike trećinu ruskog državnog budžeta i ključan je za finansiranje rata u Ukrajini.
Na Trumpovu prijetnju već je reagirao i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, poručivši da je izjava „ozbiljna“, ali da Moskva mora pažljivo analizirati poruku iz Washingtona.