Američki predsjednik Donald Trump razmatra različite opcije vojnih udara "protiv narko kartela koji djeluju u Venecueli", uključujući moguće napade unutar zemlje kao dio šire strategije usmjerene na slabljenje predsjednika Nicolása Madura, tvrde dobro informisani izvori za CNN.
Trump se morao braniti od kritika da takve akcije zapravo predstavljaju pokušaj rušenja režima. "Ne govorimo o tome [promjeni režima], nego o činjenici da su imali izbore koji su bili vrlo čudni, blago rečeno", rekao je Trump, misleći na sporne predsjedničke izbore prošle godine. Maduro je uzvratio pozivom SAD-u da poštuje suverenitet njegove zemlje: "Vlada SAD-a trebala bi odustati od svog plana nasilne promjene režima u Venecueli i cijeloj Latinskoj Americi te poštovati suverenitet, pravo na mir i nezavisnost."
Narkoterorist SAD je u posljednjim sedmicama rasporedio značajnu vojnu snagu na Karibe, uključujući ratne brodove naoružane raketama Tomahawk, jurišnu podmornicu, avione i više od 4000 mornara i marinaca. Također, 10 naprednih borbenih aviona F-35 poslano je u Portoriko, gdje marinci provode vježbe amfibijskog desanta. Administracija je Madura označila kao "narkoterorista" i udvostručila nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara.
Ranije ove godine Trump je ovlastio vojsku da provodi smrtonosne operacije protiv kartela označenih kao terorističke grupe. Prije nekoliko dana američka je vojska ubila 11 osoba u napadu na brod iz Venecuele za koji se tvrdilo da prevozi ilegalne narkotike. Brodom je navodno upravljao kartel Tren de Aragua, koji je administracija proglasila stranom terorističkom organizacijom i optužila ga za trgovinu ljudima i drogom. Međutim, nije pružen dokaz da su ljudi na brodu bili naoružani. Također, oni nisu u ratu sa Sjedinjenim Državama u tradicionalnom smislu te nemaju historiju izvođenja napada na SAD kakvu ima grupa poput Al Kaide.
Nekoliko stručnjaka za međunarodno i pomorsko pravo reklo je za BBC Verify da je napad možda bio nezakonit, podsjećajući da Konvencija UN-a o pravu mora zabranjuje miješanje u međunarodnu plovidbu osim u iznimnim slučajevima. Profesor Luke Moffett sa Univerziteta u Belfastu naglasio je da se sila smije primijeniti samo razmjerno i nužno, a američke poteze ocijenio je "vjerovatno nezakonitima".
Državni sekretar Marco Rubio rekao je da SAD neće oklijevati napasti kartele "gdje god se nalaze" te potvrdio da je predsjednik naredio uništenje broda, a ne presretanje, uz napomenu da će se takve akcije ponavljati. Takve akcije moraju ispunjavati određene kriterije, prije svega trebaju biti u nacionalnom interesu i ne smiju dosegnuti nivo rata. Predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, ima ovlasti provoditi vojne napade, ali ne može objaviti rat, što može učiniti samo Kongres.
Ranije ovog sedmice Maduro je mobilizirao venecuelsku vojsku, koja broji oko 340 hiljada vojnika, te rezervu i pripadnike milicija, za koje tvrdi da premašuju osam miliona. "Ako bi Venecuela bila napadnuta, odmah bi ušla u oružanu borbu", rekao je, osudivši ono što naziva "najvećom prijetnjom koju je naš kontinent vidio u posljednjih stotinu godina".
Tranzitna tačka Stručnjaci naglašavaju da Venecuela nije značajan proizvođač kokaina i da njen udio u regionalnoj trgovini drogom nije presudan. "Glavni proizvođači su Kolumbija i Peru. Venecuela je više tranzitna zemlja, posebno za kolumbijski kokain", kaže za France24 Thomas Posado, predavač na Univerzitetu u Rouenu. Zapravo, Ekvador je danas primarna tranzitna tačka za narkotike za Pacifik, ali njegov predsjednik Daniel Noboa je Trumpov saveznik, pa nema agresivnih politika protiv njega ili akcija protiv njegove zemlje. Podaci američke agencije za borbu protiv drogom pokazuju da većina kokaina namijenjenog Americi sada putuje preko Pacifika, a ne Kariba. U 2019. godini, naprimjer, tri četvrtine pošiljki išlo je pacifičkom rutom, u poređenju s četvrtinom preko Kariba.
Procjene SAD-a govore da kroz Venecuelu godišnje prođe između 200 i 250 tona kokaina, dok je samo 2018. kroz Gvatemalu prošlo oko 1400 tona. Bivši američki ambasador Luis Moreno ocijenio je da Madurovi prihodi ovise o drugim izvorima, poput nafte, ali da venecuelske oružane snage zarađuju ogroman novac saradnjom s kolumbijskim trgovcima drogom.
Neprijateljska sila Venecuelu u Washingtonu smatraju "neprijateljskom silom i saveznikom Rusije i Kine". Godine 2020. američki tužioci optužili su Madura i 14 saradnika za urotu s kolumbijskim oružanim grupama radi upotrebe kokaina kao oružja za "preplavljivanje" SAD-a. Iako nije dokazano na sudu, Washington Madura smatra vođom tzv. Kartela Sunca, labave mreže venecuelskih časnika i političara optuženih za profitiranje od krijumčarenja, ilegalnog rudarstva i koruptivnih ugovora. Sjedinjene Države imaju dugu historiju intervencija u Latinskoj Americi, često opravdavanu antikomunističkom retorikom, zaštitom američkih ekonomskih interesa ili borbom protiv kriminala.
Uprkos pojačanim napetostima SAD i dalje sarađuje s venecuelskim dužnosnicima radi deportacijskih letova imigranata. Administracija predsjednika Trumpa također je nedavno obnovila licencu Chevronu za nastavak naftnih operacija u Venecueli, zemlji s najvećim iskoristivim i dokazanim rezervama sirove nafte na svijetu.