Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ove sedmice povukla je poteze koji su izazvali snažne reakcije i podsjetili na retoriku korištenu uoči invazije na Irak 2003. godine – upravo onu koju je Trump godinama unazad javno osuđivao.
Bijela kuća je ilegalni fentanil i njegove ključne prekursore proglasila „oružjem za masovno uništenje“, dok je Trump gotovo istovremeno najavio „potpunu i sveobuhvatnu blokadu“ sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze u ili izlaze iz Venezuele. Kao razlog naveo je borbu protiv, kako je rekao, „narko-terorizma“.
U međunarodnom pravu, pomorska blokada ne smatra se tek pooštrenom sankcijom, već činom koji se tradicionalno tumači kao upotreba sile, odnosno akt rata. Upravo ta kombinacija – širenje sigurnosne prijetnje i prijetnja prisilnim djelovanjem – izazvala je poređenja s američkom invazijom na Irak, koju je Trump kasnije više puta opisivao kao zasnovanu na lažima o oružju za masovno uništenje.
Kritičari upozoravaju da proglašavanje fentanila oružjem za masovno uništenje ima ozbiljne pravne i političke posljedice, jer otvara prostor za veće uključivanje vojske i militarizaciju problema koji se do sada tretirao prvenstveno kao javnozdravstvena kriza. Prema njihovim ocjenama, time se granica između sankcija i rata opasno zamagljuje.
S druge strane, Trumpovi saveznici i dio konzervativnih medija tvrde da je riječ o odlučnom odgovoru na smrtonosnu drogu koja godišnje odnosi desetine hiljada života u SAD-u, te da režimi koji se finansiraju naftom moraju snositi posljedice. U tom kontekstu, blokada venezuelanskih tankera vidi se kao sredstvo pritiska na vlast Nicolása Madura.
Međutim, dostupni podaci dodatno komplikuju tu argumentaciju. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) bilježi da je broj smrti od predoziranja u SAD-u tokom 2024. godine pao za gotovo 27 posto, što je najveći pad ikada zabilježen. Taj trend stručnjaci povezuju s većom dostupnošću naloksona, terapije i preventivnih mjera, a ne s vojnim ili represivnim pristupom.
Također, zvanični američki izvještaji ukazuju da glavni lanac snabdijevanja ilegalnim fentanilom vodi preko Meksika, dok prekursori uglavnom dolaze iz Kine, a ne iz Venezuele, koja se ne navodi kao ključna tranzitna ili proizvodna tačka za drogu namijenjenu američkom tržištu.
Uprkos tome, prijetnja blokadom stavlja Sjedinjene Američke Države u pravno osjetljiv položaj, jer bi takav potez značio ulazak u zonu oružanog sukoba bez odobrenja Ujedinjenih nacija i bez formalne objave rata.
Za mnoge posmatrače, cijela situacija predstavlja zabrinjavaći povratak obrasca iz prošlosti – širenje pojma prijetnje kako bi se opravdala agresivna vanjskopolitička mjera. Upravo onaj obrazac zbog kojeg je Trump nekada optuživao administraciju Georgea W. Busha.