Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je novim valom carina europskim saveznicima, što je izazvalo uzbunu među industrijama i poslovnom zajednicom širom Evrope.
Kako je Trump najavio, od 1. februara će uvesti carine od deset posto na uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske. Te carine bi, kako je rekao, od 1. juna trebale porasti na 25 posto. Analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle biti ozbiljne, naročito za nekoliko ključnih sektora.
Automobilski divovi
Evropski automobilski divovi, koji su već prošle godine osjetili posljedice Trumpove nepredvidive trgovinske politike, ponovno su među najizloženijima. Naime, sektor automobila smatra se posebno ranjivim zbog snažno globaliziranih lanaca snabdijevanja i velike ovisnosti o proizvodnji u Sjevernoj Americi.
Prema pisanju CNBC-a, dionice Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benz Groupa pale su za više od 2,5 posto, a Stellantis je zabilježio pad od oko 2,1 posto. Glavni evropski ekonomist Jefferiesa Mohit Kumar upozorio je da bi carine imale izravan negativan učinak na njemačko gospodarstvo, tradicionalno smatrano motorom rasta Evrope.
Podaci Eurostata su pokazali da upravo Njemačka ima najveći trgovinski suficit sa SAD među zemljama obuhvaćenima Trumpovim prijetnjama, ispred Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dionice luksuznih brendova ranije su se smatrale relativno zaštićenima od trgovinskih napetosti između SAD i EU zahvaljujući snažnoj pregovaračkoj moći i mogućnosti prebacivanja dodatnih troškova na kupce. Međutim analitičari upozoravaju da bi širi gospodarski pad, potaknut carinama, mogao pogoditi i najbogatije potrošače.
Najveća izvozna kategorija
Osjetljiv je i farmaceutski sektor jer su lijekovi i farmaceutski proizvodi najveća izvozna kategorija Evropske unije u SAD. U prva tri tromjesečja prošle godine izvoz farmaceutskih proizvoda u SAD dosegnuo je 84,4 milijarde eura, znatno više od strojeva i mehaničkih dijelova ili organskih kemikalija.
Mogao bi biti pogođen i energetski sektor u vidu slabije globalne potražnje, nižih cijena nafte i viših troškova lanaca snabdijevanja. Cijene nafte blago su pale zbog strahova od trgovinskog rata između SAD i Evrope.
"Dobro došli u 2026. godinu. Ovo će biti godina u kojoj ćemo puno više govoriti o tome što znači to da SAD više ne igra po pravilima s tradicionalnim saveznicima", rekao je Ozan Ozkural iz Tanto Capitala.