S jedinjene Američke Države također imaju svoje pozicije, mnogo snažnije i dalekosežnije. Ja jednostavno nisam odlučio da ih koristim, nikada nije bilo razloga za to, sve do sada.
Ta zapanjujuća prijetnja neviđenom silom od strane predsjednika Donalda Trumpa oborila je berzu za gotovo 3 posto - 10. oktobra 2025. godine.
U objavi iz dva dijela na Truth Socialu prije šest mjeseci, Trump je rekao da će Sjedinjene Države prekinuti ključni izvoz prema Kini i podići carine na kinesku robu na 100 posto, što predstavlja maksimalističku prijetnju s ciljem povratka izgubljenog američkog utjecaja.
Ako vam sve ovo zvuči poznato, postoji dobar razlog za to, piše u analizi CNN-a.
Poznata strategija
Danas se Sjedinjene Države suočavaju s izuzetno sličnom vrstom ekonomske prijetnje od strane Irana kao što je to bio slučaj s Kinom prošle godine. Kao odgovor, Trump koristi isti ekstremni pristup koji je primijenio protiv Kine i drugih trgovinskih partnera: podići prijetnje na maksimum, tražiti sve, a na kraju pristati na nešto više nego što je Amerika imala na početku.
Trump je zaprijetio masovnom odmazdom protiv Irana ako ne otvori Hormuški moreuz – ključni plovni put kroz koji obično prolazi 20 posto svjetske sirove nafte. U nedjelju je Trump ponovo pojačao prijetnje, rekavši da će američka mornarica blokirati taj moreuz.
Problem je u tome što ovo nije trgovinski rat; ovo je stvarni rat, i najnovija promjena strategije mogla bi dovesti više američkih vojnika u opasnost.
Do sada, Trumpove ekstremne prijetnje prema Iranu ne daju rezultate, uz rizik dugotrajne ekonomske štete za potrošače i smrtonosnog rata koji je već odnio hiljade života.
Tarifna taktika
Tokom proteklih godinu i po dana, Trump je često iznosio maksimalne prijetnje prema različitim trgovinskim partnerima, s različitim stepenima uspjeha. Iako je stekao reputaciju da se povlači od svojih najalarmantnijih prijetnji (poput preuzimanja Grenlanda ili prisiljavanja Brazila da obustavi slučaj izborne prevare protiv bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara), mnogi trgovinski partneri su ipak popustili njegovim zahtjevima.
Ali Iran slijedi kineski model.
Prošlog proljeća Trump je podigao carine Kini toliko visoko da je to praktično stvorilo embargo na kinesku robu u Sjedinjenim Državama. Kina je uzvratila ograničavanjem izvoza rijetkih zemnih minerala ključnih za širok spektar elektronike, čime je zaprijetila američkim kompanijama, potrošačima pa čak i vojsci.
Trump je na kraju popustio i znatno smanjio carine – u zamjenu za kinesko obećanje da će ponovo otvoriti izvoz tih minerala. Međutim, Kina nikada nije zaista popustila, zadržavši svoj ključni adut uprkos Trumpovim ponovljenim prijetnjama da će opet povećati carine – moć koju je Vrhovni sud nedavno ograničio.
Slično tome, Iran kontrolu nad Hormuškim moreuzom vidi kao glavni adut kojim raspolaže protiv Sjedinjenih Država, kao sredstvo za zaustavljanje egzistencijalnog rata i dovođenje Amerike za pregovarački sto.
Iranski ekonomski odgovor
Izgleda da je, učeći od svog saveznika, Iran odlučio da neće tako brzo popustiti.
"Uživajte u trenutnoj cijeni goriva,” napisao je Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, u objavi na platformi X. “Uz ono što se naziva ‘blokadom’, uskoro će vam nedostajati gorivo od 4 do 5 dolara po galonu.”
Trumpova prijetnja blokadom Hormuškog moreuza mogla bi zaustaviti iransku prodaju nafte i milionske prihode od prolaza koji su pomagali finansiranje rata protiv Sjedinjenih Država.
Ali ta prodaja iranske nafte od oko 2 miliona barela dnevno također je držala cijene nafte pod kontrolom dodavanjem prijeko potrebne ponude na globalno tržište.
Reakcija tržišta na Trumpovu prijetnju bila je trenutna: Brent nafta, međunarodni referentni standard, skočila je za 8 posto u nedjelju navečer na 103 dolara po barelu, a blokada bi mogla dodatno podići cijene za još 10 dolara – blizu nedavnih maksimuma, rekao je Jay Hatfield, izvršni direktor Infrastructure Capital Advisorsa.
Trgovci će radije prihvatiti prijetnju blokadom nego Trumpovo ranije obećanje da će uništiti iransku naftu i infrastrukturu, rekao je Hatfield. Međutim, ako tržište procijeni da će rat trajati sedmicama ili mjesecima, cijene nafte bi mogle brzo preći 120 dolara, približavajući se četverogodišnjim rekordima, rekao je Homayoun Falakshahi, vodeći analitičar za naftu u Kpleru.
Amerikanci bi kao rezultat mogli plaćati još više. Djelimično zbog rasta cijena goriva, prosječno američko domaćinstvo troši 233 dolara više mjesečno na iste proizvode i usluge nego prije godinu dana, prema analizi Moody’sa.
Cijene goriva u SAD su počele blago padati, ali će ponovo rasti zbog blokade, rekao je Joe Brusuelas, glavni ekonomista u RSM-u. Isto važi i za dizel i avionsko gorivo – a blokada bi mogla odvratiti investitore od obveznica, povećati prinose i dovesti do rasta kamata na hipotekarne kredite i troškova zaduživanja za milione Amerikanaca. Očekivanja inflacije će nastaviti rasti.
Kontrola Irana nad moreuzom i dalje mu daje značajnu prednost u ratu – njegova vojska i rukovodstvo su ozbiljno oslabljeni, ali i dalje posjeduje ekonomsku moć nad Sjedinjenim Državama i svijetom.
Zbog toga, barem za sada, Iran ne pokazuje znakove popuštanja, piše CNN.