Komandant američke Centralne komande (CENTCOM) informisao je predsjednika Donalda Trumpa o mogućim opcijama za 'završni udar' protiv Irana, objavio je u četvrtak Fox News.
Admiral Brad Cooper predstavio je moguće scenarije tokom brifinga s Trumpom u Situacionoj sobi, uključujući 'kratak i snažan talas udara' ukoliko predsjednik odluči da obnovi borbene operacije.
Košta oko 15 miliona dolara
Prema izvještaju, potencijalne mete uključuju 'preostale vojne kapacitete, rukovodstvo i infrastrukturu' Irana.
Pentagon također razmatra raspoređivanje naprednih sistema naoružanja, uključujući novi hipersonični projektil poznat kao 'Dark Eagle', navodi Fox News.
Ako odluka bude odobrena, to bi bila prva borbena upotreba američkog hipersoničnog oružja u historiji, piše Telegraph.
Svaki takav projektil košta oko 15 miliona dolara, leti brzinom pet puta većom od brzine zvuka i može pogoditi ciljeve udaljene do 2.775 kilometara.
Ovo dalekometno oružje, koje se još službeno vodi kao projekt u razvoju, moglo bi gađati iranske lansere projektila premještene izvan dometa postojećih američkih sistema. Razvoj Dark Eaglea je obavijen velom tajne, ali pretpostavlja se da projektil može dostići visine gornjih slojeva atmosfere i manevrirati kako bi izbjegao protuzračnu odbranu. Još nije proglašen potpuno operativnim, a odluka o njegovoj ranoj upotrebi zasad nije donesena.
Istovremeno, riječ je o još jednom signalu da Sjedinjene Američke Države razmatraju daljnje udare na Iran.
Na Trumpa se vrši sve veći pritisak da ili razriješi zastoj u pregovorima ili zada odlučujući udarac kojim bi se okončao skupi dvomjesečni sukob. Pentagon paralelno razrađuje planove za veće borbene operacije protiv Irana kako bi oslabio njegove kontrole nad Hormuškim mopreuzeom i vratio ga za pregovarački sto.
Rusija i Kina već imaju vlastite hipersonične projektile, ali nijedan, prema dostupnim podacima, nema kombinaciju brzine i dometa Dark Eaglea.
Produženo primirje
Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli su napade na Iran 28. februara, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na američke saveznike u Zaljevu i zatvaranjem Hormuškog moreuza.
Primirje je proglašeno 8. aprila uz posredovanje Pakistana, nakon čega su 11. i 12. aprila održani pregovori u Islamabadu, ali dogovor nije postignut.
Trump je kasnije jednostrano produžio primirje bez utvrđivanja novog vremenskog okvira, na zahtjev Pakistana.