Kada se Donald Trump sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u New Yorku prošlog septebra, tadašnji američki predsjednički kandidat odisao je uvjerenjem da bi mogao što prije okončati rat u Ukrajini.
"Ako pobijedim, mislim da ćemo to vrlo brzo riješiti", rekao je TRump.
Koliko je to "brzo", variralo je tokom vremena.
Neispunjena obećanja
U TV debati nekoliko dana ranije, Trump je obećao da će "to riješiti prije nego što uopće postane predsjednik Sjedinjenih Američkih Država".
To je bila eskalacija njegove prethodne najave u maju 2023. da će "zaustaviti borbe u prva 24 sata njegovog drugog predsjedničkog mandata".
Trump je sada na dužnosti više od dva mjeseca i možda počinje shvatati da bi pokušaj okončanja sukoba mogao potrajati.
U televizijskom intervjuu prošlog vikenda američki je predsjednik priznao da je, kada je obećao okončanje rata za jedan dan, bio "malo sarkastičan", prenosi BBC.
Mnogo je razloga za sporiji napredak nego što je Trumpov tim možda očekivao.
Prvo, predsjednikovo uvjerenje u snagu njegove lične diplomatije "jedan na jedan" možda je bilo pogrešno.
Dugo je vjerovao da se svaki međunarodni problem može riješiti ako sjedne s drugim čelnikom i dogovori.
Trump je prvi put razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 12. februara.
Razgovor koji je trajao sat i po opisao ga je kao "vrlo produktivan".
Dvojica čelnika ponovo su razgovarala 18. marta.
Telefonski pozivi
No jasno je da ovi telefonski pozivi nisu uspjeli osigurati trenutni 30-dnevni privremeni prekid vatre koji je Trump želio.
Jedini značajan ustupak koji je iscijedio od Putina bilo je obećanje da će prekinuti ruske napade na ukrajinska energetska postrojenja, što je obaveza za koju Ukrajina optužuje da je Rusija prekršila nakon samo nekoliko sati.
Drugo, ruski je predsjednik jasno dao do znanja da ne namjerava biti požurivan.
Njegov prvi javni komentar o pregovorima došao je prošle sedmice na press konferenciji koja se desila cijeli mjesec nakon telefonskog razgovora s Trumpom.
Putin je pokazao da se odlučno protivi američkoj dvoetapnoj strategiji traženja privremenog prekida vatre prije razgovora o dugoročnijem rješenju.
Umjesto toga, rekao je da se bilo kakvi razgovori moraju zabaviti onim što on vidi kao "glavne uzroke rata", tačnije njegove strahove da širenje NATO saveza i samo postojanje Ukrajine kao suverene države na neki način predstavljaju prijetnju sigurnosti Rusije.
Također je postavio detaljna pitanja i uvjete na koje se mora odgovoriti i koje je potrebno ispuniti prije nego što se bilo kakav posao može dogovoriti.
Treće, američka strategija usmjeravanja svog početnog fokusa na Ukrajinu možda je pogrešno procijenjena.
Zelenskij "prepreka"
Bijela kuća je došla do uvjerenja da je Zelenskij prepreka miru. Zapadne diplomate priznaju da je ukrajinska vlada sporo shvatila koliko se svijet promijenio dolaskom Trumpa.
Međutim, američki pritisak na Kijev koji je doveo do sada već zloglasnog sukoba u Ovalnom uredu - kada su Trump i njegov potpredsjednik, JD Vance, vršili "harangu" na ukrajinskog čelnika - oduzeo je vrijeme, trud i politički kapital.
Također je narušio transatlantske odnose, dovodeći u sukob Evropu i SAD, što je bio još jedan diplomatski problem za koji je trebalo vremena da se riješi.
Sve to vrijeme Vladimir Putin sjedio je i uživao u predstavi, čekajući svojih pet minuta.
Četvrto, sama složenost sukoba otežava svako rješenje. Ukrajinska ponuda isprva je bila za privremeni prekid vatre u zraku i na moru. Ideja je bila da bi ovo bilo relativno jednostavno pratiti.
No, u prošlosedmičnim razgovorima u Saudijskij Arabiji, Amerika je insistirala na tome da bi bilo kakav trenutni prekid vatre također trebao uključiti više od 1200 kilometara dugu crtu fronta na istoku. To je, naravno, tada Putin odbio.
Čk ni njegov pristanak na skromniji prijedlog - da se prekinu napadi na energetsku infrastrukturu - nije bez teškoća.
Upravo će pojedinosti o tom prijedlogu zauzeti veći dio tehničkih pregovora koji bi se trebali održati u Saudijskoj Arabiji u ponedjeljak.
