Najveća nada za okončanje loše isplaniranog rata, koji je započet uz vrlo malo konsultacija s Kongresom ili američkim narodom, mogla bi biti nezadovoljavajući mir koji ključna pitanja ostavlja za kasnije rješavanje i dodatno produbljuje sukobe u Washingtonu.
Predsjednik SAD Donald Trump više puta je rekao da je dogovor za zaustavljanje sukoba koji je sam izabrao protiv Irana blizu i gotovo postignut. Svaki put su se njegova predviđanja pokazala kao pusta želja ili pogrešno tumačenje stvarnih namjera Irana.
Početna tačka za pregovore
Zato nije iznenađenje što su njegove najnovije tvrdnje da je okvirni sporazum s Teheranom blizu dočekane sa skepticizmom i zbunjenošću, niti što i konzervativni jastrebovi i demokrate vjeruju da je na pragu prihvatanja lošeg dogovora. Ipak, diplomatski signali ukazuju na to da bi kompromis o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i ublažavanju američke blokade iranskih brodova i luka mogao biti blizu. Takav proboj mogao bi biti početna tačka za pregovore koje bi administracija pokušala iskoristiti kako bi spriječila preostale iranske nuklearne ambicije, piše CNN.
Konkretniji sporazum, izvan trenutnog krhkog primirja, bio bi dobrodošao širom svijeta jer bi donio nadu za postepeno ublažavanje energetskih i ekonomskih kriza izazvanih ratom i zatvaranjem moreuza od strane Irana.
Rat s Iranom je, kao i sve drugo u Washingtonu, talac ogorčene politike, ukorijenjenih ideologija i političara koji pokušavaju podići vlastiti rejting. Nije pomoglo ni agresivno odbijanje administracije da prihvati kritike zbog sukoba u kojem je očigledno ozbiljno potcijenjena sposobnost Irana za otpor. Vrijedi napomenuti da Trump politički ne može pobijediti. Ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi ratu, pa bi se suočio s jednakim ili većim otporom kada bi naredio nove napade na Iran, potez koji bi prijetio nasilnom eskalacijom i još gorom ekonomskom krizom. Ali predsjednici često budu u iskušenju da pokrenu nove vojne avanture kako bi sačuvali obraz ili pronašli izlaz koji se često pretvori u močvaru bez kraja. Kada odustanu, životi mogu biti spašeni.
Ipak, detalji mogućeg sporazuma s Iranom sugerišu da bi uslovi mira mogli biti izvan čak i Trumpove sposobnosti da ih predstavi kao pobjedu. Naznake, naprimjer, da bi Washington mogao odmrznuti dio iranske imovine i postepeno ukinuti vlastitu blokadu kako bi nagovorio Iran da ponovo otvori moreuz, praktično bi potvrdile uticaj koji je Islamska Republika stekla tokom rata i prepustile ključne američke pregovaračke adute.
Svako obećanje Irana u memorandumu da neće razvijati nuklearno oružje bilo bi dočekano s velikom sumnjom u Washingtonu. Predloženi period od najmanje 60 dana za pregovore o preostalim sporovima vezanim za iransko obogaćivanje uranijuma, uključujući njegove zalihe, također djeluje veoma kratak s obzirom na složenost pitanja. Historija pokazuje da bi Iran rado uvukao Sjedinjene Države u dug period neodlučne diplomatije koji bi trajao mjesecima ili godinama.
Dodatni razlog za oprez jeste činjenica da nije jasno hoće li Iran, s još netransparentnijim sistemom vlasti nakon što su visoki lideri ubijeni u ratu, prihvatiti bilo kakav mirovni sporazum koji je SAD spreman ponuditi. Tokom vikenda iz Teherana su stizale kontradiktorne poruke. A novi iranski lideri izgleda vjeruju da su pobijedili u ovom obračunu sa američkom supersilom, čak i ako im je ekonomija u kolapsu, a građani koje represivno kontrolišu suočeni s teškim uslovima života.
Je li pred kapitulacijom?
Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je u ponedjeljak da je s SAD-om postignut "određeni stepen razumijevanja“ o mnogim pitanjima, ali da dogovor nije blizu. Baghaei je također nagovijestio da bi Iran želio zadržati određenu kontrolu nad moreuzom, što bi mogao biti neprihvatljiv uslov za SAD. Obrisi predloženog sporazuma, u međuvremenu, daleko su od „BEZUSLOVNE PREDAJE“ koju je Trump tražio od Irana u martu. Ali Trump je pod ogromnim pritiskom da pronađe neko rješenje, dok cijene goriva rastu, njegov rejting pada, a podrška republikanaca u Kongresu slabi po pitanju Irana i drugih tema.
Republikanski "jastrebovi“ vrše pritisak na Trumpa da ne popusti. Neki republikanci strahuju da je Trump pred kapitulacijom.
„Prije otprilike 11 sedmica rečeno nam je od strane ministra odbrane Petea Hegsetha i Ministarstva odbrane da su potpuno uništili iranske odbrambene sisteme i da je samo pitanje vremena kada ćemo doći do nuklearnog materijala“, rekao je senator Thom Tillis iz Sjeverne Karoline za CNN-ov program “State of the Union” u nedjelju. „A sada pričamo o tome da možda prihvatimo da nuklearni materijal ostane u Iranu? Kako to ima ikakvog smisla?“ SAD i Izrael su uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma postavili kao ključni ratni cilj. Ali žrtve koje bi mogle nastati pokušajem da se to silom izvede bile su previsoke. A ustupci koje bi Iran tražio zauzvrat kroz diplomatiju vjerovatno bi bili ogromni.
Kretanje prema sporazumu izazvalo je skepticizam i kod senatora Rogera Wickera, predsjedavajućeg Senatskog odbora za oružane snage. Senator iz Mississippija napisao je u petak na mreži X da su Trumpovi instinkti da „završi posao“ u Iranu bili ispravni, ali da bi sadašnje traženje sporazuma moglo ostaviti „utisak slabosti“. Trumpov saveznik, senator Lindsey Graham, upozorio je u subotu da bi dopuštanje Iranu da učvrsti svoju prednost kontrolom Hormuškog moreuza promijenilo regionalni balans moći.
Ovi argumenti imaju određenu težinu. Ali također nije jasno kako bi nastavak borbi, nakon višesedmične američko-izraelske ofanzive na Iran, imao veću šansu da slomi otpor Teherana. CNN je prošle sedmice objavio, pozivajući se na dva izvora upoznata s američkim obavještajnim procjenama, da je Teheran ponovo pokrenuo dio proizvodnje dronova i obnavlja određene vojne kapacitete uništene američko-izraelskim napadima. To znači da bi nastavak rata nosio rizik još intenzivnije i razornije iranske odmazde protiv zaljevskih država, ključne infrastrukture i američkih snaga nego tokom prvog talasa sukoba. Pokušaj ponovnog otvaranja moreuza silom bio bi potencijalno opasan i dugotrajan.
Kritike demokrata
Trump se također suočava s kritikama demokrata koji su ga osuđivali zbog pokretanja rata, načina na koji ga vodi, a sada ga kritikuju i zbog mogućeg završnog ishoda. Njihovi napadi pokazuju da stranka smatra kako bi protivljenje birača ratu moglo donijeti pobjedu na izborima za Kongres. Senator Cory Booker izrazio je zabrinutost zbog izvještaja o redoslijedu sporazuma, prvo otvaranje moreuza, pa tek onda kasniji pregovori o nuklearnom programu.
"Ono što sada vidim i što me užasava jeste da je predsjednik rekao da je ušao u ovo kako bi riješio njihov nuklearni program“, rekao je demokrata iz New Jerseya u emisiji “State of the Union”. „Ovo to ne rješava.“
Booker je dodao: "Donald Trump ispada budala jer nas je uopšte uvukao u ovo.“
Senator Chris Van Hollen upozorio je da bi predloženi sporazum „vratio situaciju na stanje prije rata“ ili čak gore, ali je nagovijestio da SAD možda nema mnogo izbora. „Mislim da je ovo bila velika greška. Kada kopate rupu, trebate prestati kopati, i čini se da to možda konačno radimo“, rekao je demokrata iz Marylanda za “Fox News Sunday”.
Državni sekretar Marco Rubio uzvratio je kritikama mogućeg sporazuma tokom posjete Indiji. „Ideja da bi ovaj predsjednik, nakon svega što je već pokazao da je spreman uraditi, pristao na dogovor koji bi na kraju Iran doveo u jaču poziciju po pitanju nuklearnih ambicija je apsurdna“, rekao je.
Čini se da je predsjednik poslušao zabrinutosti da bi mogao potpisati loš sporazum. „Obavijestio sam svoje predstavnike da ne žure s dogovorom jer je vrijeme na našoj strani“, napisao je na društvenim mrežama u nedjelju. Dok Dan sjećanja označava početak politički burnog ljeta koje bi moglo odlučiti izbore za Kongres, vodeći republikanci naglašavaju da bi mir mogao donijeti korist biračima.
Kevin Hassett, direktor Trumpovog Nacionalnog ekonomskog vijeća, rekao je za Fox News da bi sporazum pokrenuo „bujicu“ nafte kroz moreuz. „Mogli bismo čak vidjeti negativnu inflaciju zbog pada cijena energije“, rekao je. A kongresmen iz Floride Byron Donalds, koji se kandiduje za guvernera, izjavio je za Fox da će „čim bude postignut dogovor, cijene nafte i goriva u SAD-u naglo pasti.“
Mnogi analitičari, međutim, upozoravaju da oporavak nakon zatvaranja moreuza, koje je sedmicama držalo desetine tankera zarobljenim u Zaljevu, neće odmah poboljšati globalnu ekonomiju niti pristupačnost života u SAD-u. Analitičari JPMorgana, naprimjer, očekuju da će cijena nafte tokom ostatka godine u prosjeku iznositi 97 dolara po barelu.
Pitanja na koja mora odgovoriti
Kako više detalja o predloženom sporazumu postaje javno, Trump će se suočiti s nekoliko ključnih pitanja. Prvo, hoće li njegov eventualni sporazum biti čvršći od sporazuma bivšeg predsjednika Baracka Obame iz 2015. godine, koji je pregovaran s Iranom i velikim svjetskim silama? Taj sporazum je zatvorio više puteva Teheranu ka nuklearnom oružju i uključivao stroge i stalne kontrole. Drugo, da li je Trumpovo rušenje tog sporazuma i rat koji je odnio 13 američkih života u borbi, zatvorio zaljevsku regiju, koštao milijarde dolara i vjerovatno ubio stotine Iranaca dovelo Sjedinjene Države u bolju poziciju prema Iranu?
Sama činjenica da se ovo pitanje postavlja pokazuje Trumpovu dilemu: ponovno pokretanje rata moglo bi imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Njegovo okončanje pod najboljim mogućim uslovima moglo bi biti gotovo jednako problematično i nepopularno, piše CNN.