Jedva da iko u Ukrajini može razumjeti izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je žilava i uporna borba te zemlje protiv napada Rusije „kriva“ za tako dug rat, a kako je i predsjednik Volodimir Zelenskij „nedemokratski“ predsjednik.
Jer, zaista novi izbori u Ukrajini nisu održani u roku i samo ovaj američki predsjednik ne može znati kako nisu održani jer ta država već tri godine ratuje za svoju slobodu i neovisnost, piše Keno Verseck za Deutsche Welle.
Povlači vojsku?
No, izjave Donalda Trumpa su zaprepastile i mnoge, pogotovo u državama centralne i istočne Evrope.
Jer, tu nije riječ samo o podršci Ukrajini, nego i o temeljnom pitanju u ovom ratu: mogu li se dopustiti promjene granica vojnom silom?
Do kuda Vladimir Putin onda smije slati svoje tenkove? I sastanak ministara vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u Rijadu za čelnika ureda rumunskog predsjednika Cristiana Diaconescua izgleda kao priprema za „novu Jaltu“ i diobu interesnih zona preko karte Evrope.
Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumuniju i povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?
Iskustvo Munchena
Na taj sporazum aludira i poljski predsjednik Donald Tusk - povodom Minhenske konferencije o sigurnosti je na socijalnoj mreži napisao:
"Kao turista volim taj grad. Kao historičar i političar mogu danas samo reći: Munchen – NIKAD VIŠE.“
Tusk neumorno upozorava:
"Prisiljena kapitulacija Ukrajine će značiti kapitulaciju čitave zapadne zajednice.“
Širom zemalja koje su okusile kako je biti dio sovjetskog Istočnog bloka se širi bojazan kako će opet biti prepuštene Rusiji.
U Rumuniji i susjednoj Moldaviji se stalno redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama i tek ovog februara je rumunski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila.
Privremeni rumunski predsjednik Ilie Bolojani upozorava:
"Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Evrope i Rumunije.
Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo iz humanitarnih razloga, nego jer je to i iz strateških interesa naše zemlje."
Čudna sloga Washingtona i Moskve
Rumunski politolog Vladimir Tismaneu ne oklijeva sastanak u Rijadu nazvati „izdajom“ i Ukrajine i vrijednosti za koje se zalaže Zapad.
Isto tako, Rijad glatko uspoređuje s „novim Munchenom“, sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje prepustile Hitleru područje Čehoslovačke naseljeno njemačkom manjinom – i što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju čitave zemlje i svjetski rat.
A što su "strateški interesi" nove američke vlade, Evropljani u to više ne mogu biti sigurni.
Ne samo Elon Musk koji podržava populističke stranke u Evropi koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je nedavno u Munchenu američki potpredsjednik JD Vance optužio Rumuniju što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.
Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za ovu popustljivost Washingtona prema Kremlju.
Orban i njemu slični
Osim Viktora Orbana u Mađarskoj, bugarski predsjednik Rumen Radev je "pozdravio" ovu "mirovnu inicijativu" Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu neka ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu – iako o tome nikad nije bilo niti riječi.
Slična je reakcija i premijera Slovačke, Roberta Fica.
Nedavni evropski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao je sastanak „prijatelja rata" s kojima njegova zemlja „nema šta tražiti".