Američki predsjednik Donald Trump uveo je sankcije ruskim naftnim gigantima Lukoilu i Rosnjeftu s ciljem da oslabi ruski budžet i poveća šanse za mir u Ukrajini. Ipak, prema analizi Reutersa, uspjeh ovih mjera zavisit će od toga hoće li Trump biti spreman da uvede dodatne – takozvane sekundarne – sankcije i rizikuje skok cijena nafte na svjetskom tržištu.
Sankcije na naftne divove
Lukoil i Rosnjeft zajedno proizvode oko 5,3 miliona barela nafte dnevno, što čini oko pet posto svjetske proizvodnje. Od početka godine gotovo polovina njihovog izvoza, koji putuje morskim putem, odlazila je kupcima širom svijeta, navodi analitička kompanija Kpler.
Sankcije sada blokiraju pristup ruskih kompanija globalnom finansijskom sistemu zasnovanom na dolaru. Iako se očekuje da efekti neće odmah biti veliki, američki pritisak bi mogao ozbiljno ugroziti trgovinu naftom ako Trump odluči da kazni i zemlje koje nastave kupovati rusku naftu.
Ključ u rukama Kine i Indije
Najveći kupci ruske nafte su Kina i Indija, a njihova reakcija biće presudna. Ako se ne povuku iz saradnje s Moskvom, Trump bi mogao nametnuti sekundarne sankcije i njima.
Indija je u prvih devet mjeseci ove godine kupovala 1,9 miliona barela dnevno, što čini oko 40 posto njenog ukupnog uvoza. Osim toga, Rosnjeft posjeduje 49 posto udjela u indijskoj rafineriji Vadinar. Kao mamac, Trump Indiji nudi niže carine na izvoz robe u SAD ako smanji kupovinu ruske nafte.
Turska, treći najveći kupac ruske nafte, takođe bi mogla biti pogođena. Prema podacima turskih regulatora, prošle godine dvije trećine turskog uvoza nafte dolazilo je iz Rusije.
Hoće li Kina popustiti?
Kina, najveći svjetski kupac ruske nafte, svakog dana uvozi oko 2,1 milion barela, što čini 18 posto njenog ukupnog uvoza. Veći dio nafte dolazi preko naftovoda ESPO, direktno s Rosnjeftovih polja.
Analitičari smatraju da bi Kina mogla privremeno smanjiti uvoz ako cijene previše porastu, ali teško da će pristati na američke pritiske, budući da Peking javno kritikuje sankcije kao oblik “ekonomskog oružja”.
Trumpov rizik
Trump je svjestan da bi oštrije sankcije mogle dovesti do nagle nestašice i rasta cijena nafte, što bi pogodilo i američke potrošače. Međutim, Reuters navodi da bi tajming mogao ići u njegovu korist – globalno tržište trenutno bilježi višak ponude od oko četiri miliona barela dnevno, što bi privremeno moglo ublažiti pritisak.
“Volim brzo ukidati sankcije”, izjavio je Trump sinoć, upozoravajući na rizik da bi dugoročne mjere mogle potkopati dominaciju dolara u svjetskoj trgovini, dok Rusija sve češće poziva na plaćanje nafte u drugim valutama.
Ako se sankcije zadrže i postignu efekat koji Washington želi, globalne cijene nafte mogle bi eksplodirati, uz potrese na svjetskim tržištima — rizik koji Trump, prema analitičarima, još nije spreman potpuno preuzeti.