Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas dovela je u pitanje opravdanost novih američkih carina na robu iz EU, poručivši da optužbe Washingtona o nedovoljnoj borbi protiv prisilnog rada nemaju utemeljenje.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Evropska unija. Američke vlasti tvrde da države obuhvaćene novim mjerama ne provode dovoljno strogo zabranu prisilnog rada.
Kallas je na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili za Reuters odbacila takvo obrazloženje kada je riječ o Evropskoj uniji.
Kallas osporila američko obrazloženje
Šefica evropske diplomatije uporedila je radno zakonodavstvo EU i Sjedinjenih Američkih Država, naglašavajući da radnici u evropskim državama imaju zagarantirana značajna prava.
„Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uvjete za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno“, kazala je Kallas.
Nove američke mjere uvedene su nakon isteka privremene globalne carinske stope od deset posto.
Ovo je novi Trumpov pokušaj provođenja predizbornog plana kojim bi bio uspostavljen carinski režim za gotovo cijeli svijet. Američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio je njegove „recipročne“ carine, uvedene na osnovu vanrednih ovlasti radi smanjenja trgovinskog deficita SAD-a.
EU nije očekivala nove carine
Na pitanje je li Evropska unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila da je odluka Washingtona bila iznenađenje.
„Ko to više može pratiti, kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali“, rekla je.
Najavila je da će Brisel od Washingtona zatražiti detaljno objašnjenje donesene odluke.
Kallas tvrdi da je EU poštovala transatlantski trgovinski sporazum postignut prošle godine, zbog čega nove carine smatra posebno neugodnim potezom američke administracije.
„Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, odnosno naše strane dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje“, poručila je.
Carine pogodile 60 trgovinskih partnera
Trumpove nove carinske stope od 10 i 12,5 posto neće se odnositi samo na Evropsku uniju. Na američkoj listi našlo se ukupno 60 trgovinskih partnera.
Washington uvođenje mjera opravdava potrebom da se izvrši pritisak na zemlje koje, prema ocjeni američke administracije, nedovoljno provode zabrane prisilnog rada u svojim lancima snabdijevanja.
Prva reakcija iz Brisela ukazuje na mogućnost novih napetosti u trgovinskim odnosima EU i SAD-a, posebno jer evropski zvaničnici smatraju da je Washington odstupio od ranije postignutog dogovora.
Kallas govorila i o sankcijama Rusiji
Tokom boravka u Manili Kallas se osvrnula i na najnoviji paket sankcija EU protiv Rusije. Navela je da je njegov cilj dodatno ograničiti sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini.
„Cilj je uskratiti im sredstva za finansiranje ovog rata“, kazala je.
Vijeće Evropske unije odobrilo je 21. paket sankcija protiv Rusije, kojim su uvedena nova ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.
Kallas tvrdi da dosadašnje mjere već ostavljaju posljedice na rusku ekonomiju i otežavaju Moskvi pristup međunarodnim tržištima kapitala.
„Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak“, rekla je.
Naglasila je da sankcije predstavljaju samo jedan dio šire evropske strategije čiji je cilj primorati Rusiju na ozbiljne pregovore s Ukrajinom.
„Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo šta još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak“, poručila je Kallas.