Washington ponovo zaoštrava politiku prema Havani. Američki predsjednik Donald Trump najavio je nove ekonomske mjere protiv zemalja koje Kubi isporučuju naftu, čime dodatno povećava pritisak na komunistički režim na Karibima.
Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se proglašava nacionalna vanredna situacija i uspostavlja mehanizam za uvođenje carina na robu iz zemalja koje prodaju ili na drugi način snabdijevaju Kubu naftom.
Bijela kuća navodi da je cilj zaštita nacionalne sigurnosti i vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država od, kako tvrde, zlonamjernih poteza kubanskog režima. Iznosi mogućih carinskih stopa zasad nisu objavljeni, niti je precizirano koje bi se države mogle naći na meti američkih tarifa.
U saopćenju se ističe da uredba daje ovlaštenja državnom sekretaru i sekretaru za trgovinu da poduzmu sve potrebne korake za provođenje tarifnog sistema, uključujući donošenje pravila i smjernica. Predsjednik zadržava pravo izmjene uredbe ukoliko Kuba ili pogođene zemlje poduzmu mjere koje bi bile u skladu s ciljevima američke nacionalne sigurnosti i vanjske politike.
Trump je ranije izjavio da očekuje kako bi Kuba uskoro mogla doživjeti ozbiljan ekonomski slom, naglašavajući da joj Venezuela, nekadašnji ključni snabdjevač, više ne šalje ni naftu ni novac.
Venezuela je godinama bila najveći dobavljač nafte Kubi, ali nakon hapšenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura od strane američkih vojnih snaga, Washington je, prema Trumpovim tvrdnjama, izvršio snažan pritisak na privremenu predsjednicu Delcy Rodríguez, nakon čega su isporuke venezuelanske nafte preusmjerene prema Sjedinjenim Državama.
Gubitak tih isporuka predstavlja ozbiljan udarac za kubansku ekonomiju. Između januara i novembra prošle godine Venezuela je Kubi isporučivala u prosjeku oko 27.000 barela nafte dnevno, čime je pokrivala približno 50 posto ukupnih potreba otoka, pokazuju podaci državne naftne kompanije PDVSA i drugi dokumenti.
Američke vlasti optužuju kubanski režim za saradnju s državama i organizacijama koje smatraju neprijateljskim, među kojima su Rusija, Kina, Iran, Hamas i Hezbollah. Havana se, prema tim optužbama, tereti i za destabilizaciju regije kroz migracije i nasilje, uz istovremeno širenje komunističkih ideja, programa i praksi.