Sjedinjene Američke Države su, u strogo povjerljivim pregovorima, ponudile bjeloruskom lideru Aleksandar Lukašenko ublažavanje sankcija u zamjenu za oslobađanje političkih zatvorenika, otkriva The Wall Street Journal.
Prema navodima ovog lista, riječ je o nekonvencionalnom diplomatskom kanalu koji je administracija američkog predsjednika Donald Trump koristila kao svojevrsni test-model za moguće buduće pregovore s Rusijom, u trenutku dok Washington traži način da zaustavi rat u Ukrajini.
Ključnu ulogu u tim kontaktima imao je John P. Coale, odvjetnik i dugogodišnji Trumpov saradnik, koji se više puta sastajao s Lukašenkom u Minsku. Razgovori su se, prema pisanju WSJ-a, odvijali u izrazito neformalnoj atmosferi – uz duge večere, obilne količine votke i direktne, lične razgovore, daleko od klasičnih diplomatskih protokola.
Cilj pregovora bio je jasan: ublažavanje američkih sankcija prema ključnim sektorima bjeloruske ekonomije u zamjenu za puštanje političkih zatvorenika. Coale je takav pristup opisao kao čisto pragmatičan, poručivši da nije važno s kim razgovarate, već može li ta osoba isporučiti ono što se od nje traži.
Od Trumpovog povratka u Bijelu kuću, Bjelorusija je oslobodila više od 250 zatvorenika iz desetak zemalja, uključujući i najmanje pet američkih državljana. Paralelno s tim, Washington je ublažio sankcije na izvoz bjeloruskog kalijevog klorida, ključnog izvora prihoda za režim u Minsku, te olakšao poslovanje državne aviokompanije Belavia, uključujući pristup Boeingovom softveru i rezervnim dijelovima.
Lijek za mršavljenje kao diplomatski „poklon“
Jedan od najbizarnijih detalja odnosi se na razgovor o lijeku za mršavljenje Zepbound, proizvođača Eli Lilly. Tokom jedne večere Lukašenko je, navodno, primijetio da je Coale znatno smršao, na šta mu je američki izaslanik odgovorio da koristi pomenuti lijek i tom prilikom mu uručio promotivnu brošuru.
Američki zvaničnici su kasnije čak razmatrali mogućnost da se lijek dostavi Lukašenku za ličnu upotrebu. Iako takav dogovor nikada nije formaliziran, sama činjenica da se o tome razgovaralo pokazuje do koje mjere se ova diplomatija oslanjala na lične odnose i neformalne ustupke.
Bjelorusija kao test za Moskvu
Američki zvaničnici koji su učestvovali u razgovorima smatraju da je bjeloruski kanal poslužio kao poligon za mogući budući dijalog s ruskim predsjednikom Vladimir Putin. Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom više od tri decenije, važi za jednog od rijetkih lidera u koje Putin ima puno povjerenje.
U Washingtonu vjeruju da bi pokazivanje konkretnih koristi – poput ublažavanja sankcija i direktnog dijaloga – moglo utjecati na kalkulacije Moskve. Prema tvrdnjama izvora, Lukašenko je čak imao ulogu u prenošenju poruka Kremlju i u ohrabrivanju američko-ruskog summita održanog prošlog ljeta na Aljasci.
Oštre kritike saveznika i opozicije
Ovakav pristup izazvao je nelagodu među evropskim saveznicima SAD-a, ali i među bjeloruskim opozicionim liderima. Iako oslobađanje zatvorenika mnogi pozdravljaju, upozorava se da se time nagrađuje jedan od najrepresivnijih režima u Evropi i normalizira praksa političkog ucjenjivanja.
Bjeloruska opoziciona liderka u egzilu Svjatlana Cihanouska upozorila je da Lukašenko „ljude tretira kao robu“, dok kritičari podsjećaju na masovnu represiju nakon protesta 2020. godine, dokumentovane slučajeve mučenja, prisilno prizemljenje aviona Ryanaira radi hapšenja novinara te duboku vojnu saradnju s Moskvom.
Uprkos svemu, Trumpova administracija, prema pisanju WSJ-a, smatra da su oslobađanje stotina zatvorenika i otvaranje kanala prema Rusiji dovoljan razlog za nastavak ovakve, rizične diplomatije – u nadi da bi ona mogla doprinijeti okončanju najsmrtonosnijeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.