Između sumnje i spasa

Trumpov mirovni plan za Gazu ne sviđa se svima, ali za mnoge predstavlja tračak nade

Raport.Ba
President Donald Trump and Israeli Prime Minister Netanyahu Discuss Ceasefire in Washington
President Donald Trump greets Prime Minister of Israel Benjamin Netanyahu outside the West Wing of the White House in Washington, DC on Monday, September 29, 2025. The two leaders plan on discussing a ceasefire in Gaza. Photo by Bonnie Cash/UPI Photo via Newscom Photo: BONNIE CASH/NEWSCOM

Neposredno prije ponoći u srijedu, američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Izrael i Hamas postigli dogovor o prvoj fazi njegovog mirovnog plana za Gazu. Da li taj plan pokriva sve ključne tačke? Nikako. No, ove pregovore od početka pokreće upravo – optimizam.

Kroz dan su se širile glasine da bi dogovor mogao biti postignut do petka, a neki su govorili i o četvrtku navečer. Ispostavilo se da su svi pogriješili. Sporazum je došao brže nego što se očekivalo – objavio ga je sam Trump na svojoj društvenoj mreži. Iako nije bio fizički prisutan u Egiptu, predsjednik SAD-a bio je ključna figura u cijelom procesu.

Malo ko će osporiti da mu pripada zasluga za pokretanje ovog dogovora. Njegovi korijeni se mogu pronaći u izraelskom pokušaju da u Dohi eliminiše vodstvo Hamasa – napadu koji je propao, a koji je izazvao nezadovoljstvo Bijele kuće.

Nakon toga, arapske države su pojačale pritisak na Trumpa, pozivajući ga da obuzda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i zaustavi rat. Tokom sastanka na marginama Generalne skupštine UN-a, Trump je prvi put ozbiljno razmotrio njihov apel. Upravo tada rođen je plan od 20 tačaka – osnova današnjeg mirovnog sporazuma.

Naravno, ne znamo sve detalje. Još nije jasno ko će u budućnosti upravljati Gazom, šta će se desiti s Hamasom, njegovim naoružanjem, niti kako će se odvijati izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze. Ali duh ovih razgovora uvijek je bio isti – da se prvo zaustavi krvoproliće i vrate taoci, a da se tek potom grade temelji novog mira.

U znak podrške, arapske države pozdravile su dogovor s velikim olakšanjem. Djelimično zbog suosjećanja prema palestinskom narodu, koji je pretrpio ogroman gubitak – više od 67.000 ljudi ubijeno je, a svaki deseti stanovnik Gaze je ranjen. No, još važnije, ovaj sporazum donosi tračak stabilnosti u regiji iscrpljenoj ratom i nesigurnošću.

Trumpov svjetonazor – da se sve svodi na biznis i pregovore – nailazi na odobravanje nekih arapskih lidera koji ga vide kao pragmatičan pristup diplomatiji. Jared Kushner, njegov zet i dugogodišnji saveznik arapskih država, odigrao je važnu ulogu u procesu.

Za Izraelce, ovaj trenutak ima tri presudne tačke. Prvo, taoci se vraćaju kući. Taj osjećaj u izraelskom društvu teško je opisati riječima – povratak svih 48 ljudi, živih i mrtvih, bit će duboko emotivan čin. Drugo, izraelski vojnici više neće ratovati u sukobu koji je, čak i među visokim oficirima, sve više djelovao besmisleno. Treće, raste empatija prema stanovnicima Gaze, uz spoznaju da je međunarodni ugled Izraela ozbiljno narušen.

Naravno, ima i onih koji smatraju da je dogovor previše blag. Krajnja desnica u izraelskoj vladi već kritikuje sporazum, tvrdeći da “Hamas nije dovoljno kažnjen” i da je to “popuštanje teroristima”. Postoji čak mogućnost da ovaj dogovor uzdrma Netanyahuovu vladu.

No, uprkos svemu, većina ljudi – u Izraelu, Gazi, širom Bliskog istoka i svijeta – dočekala je vijest s olakšanjem. Rat koji je trajao dvije godine možda još nije gotov, ali za trenutak barem, u zraku se osjeća nada.

Kakav god bio ishod, činjenica da su oružja utihnula barem na neko vrijeme, za mnoge je – svjetionik optimizma.

Benjamin Netanyahu Donald Trump Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu