Godinama je podrška američkog predsjednika Donalda Trumpa za evropsku populističku desnicu bila politički adut i dokaz da njihove ideje dobijaju globalni zamah.
Danas je situacija potpuno drugačija – suočeni s ključnim izborima koji slijede 2027. godine, mnogi nacionalistički lideri širom kontinenta preispituju vrijednost savezništva s Washingtonom.
Trump kao "otrovni dar"
Trumpov imidž u Evropi drastično je narušen. Njegovi trgovinski ratovi, prijetnje Grenlandu, ali i rat protiv Irana koji je doveo do rasta cijena energenata, pretvorili su ga u politički teret.
Intervencije koje su nekada bile dobrodošle sada se smatraju "političkim eksplozivom" koji može otuđiti umjerene birače i podijeliti nacionalističke redove.
Slučaj italijanske premijerke Giorgie Meloni, donedavno jedne od najistaknutijih Trumpovih saveznica, najbolje ilustruje ovaj zaokret.
Nakon što je Trump javno tvrdio da ga je Meloni "molila" za fotografiju na samitu G7, premijerka mu je odgovorila bez dlake na jeziku: „Biti vaš prijatelj mi zasigurno nije pomoglo, a moja popularnost nije vaša briga. Fokusirajte se na svoju.“
Sličnu računicu pravi i Jordan Bardella, vođa francuskog Nacionalnog okupljanja, koji je nedavno jasno odbacio Trumpovu podršku, opisujući njegovo ponašanje "nestabilnim". Jean-Yves Dormagen, predsjednik instituta Cluster17, ističe da Trump za ove lidere postaje "otrovni dar".
„Trump stvara ozbiljan problem ovim liderima. Iako su njihovi glasači podijeljeni, sve ga više vide kao prijetnju“, dodaje Dormagen.
Istraživanja potvrđuju: Trump gubi povjerenje
Podaci anketa su neumoljivi. U sedam zemalja EU, samo manjina desničarskih glasača vidi Trumpa kao "prijatelja Evrope". Čak i u redovima onih koji su ga ranije podržavali, poput glasača Nacionalnog okupljanja ili njemačkog AfD-a, povjerenje u SAD kao "pouzdanog saveznika" je na niskim granama.
Paradoksalno, upravo političari od kojih se Trumpova administracija najviše distancira su oni koje je Bijela kuća do nedavno pokušavala privući. Čak je i potpredsjednik SAD-a JD Vance u aprilu putovao u Mađarsku kako bi podržao Viktora Orbana, koji je ipak doživio težak izborni poraz.
Izuzetak iz Varšave
Ipak, nisu svi spremni na prekid veza. Poljska desničarska stranka Pravo i pravda i dalje njeguje bliske odnose s Trumpom.
Za njih je, kako navodi Wojciech Szacki iz Polityka Insight, "korisnije nego rizično biti u dobrim odnosima s Donaldom Trumpom", prvenstveno zbog vojne sigurnosti i prisustva američkih vojnika u Poljskoj, što većina Poljaka i dalje smatra ključnim garantom stabilnosti.
Dok se političke karte iznova miješaju, jedno je sigurno: nekadašnja romansa između Trumpa i evropske desnice pretvorila se u proračunato distanciranje, jer lideri u Parizu, Rimu i Berlinu shvataju da bi bliskost s "američkim problemom" mogla biti presudna cijena njihovog političkog opstanka.