Skoro četiri godine rata između Rusije i Ukrajine donijele su skoro četiri godine neuspjelih mirovnih inicijativa. Uprkos novoj diplomatskoj ofanzivi američkog predsjednika Donalda Trumpa, Kremlj ostaje čvrst: Putin nije spreman na mir, niti na ijedan ustupak.
Ohrabren uspjehom sporazuma u Gazi, Trump je prošle sedmice pokušao primijeniti isti model na ukrajinski rat. Plan je uključivao razmjenu zarobljenika, međunarodnu obnovu te formiranje mirovnog odbora kojim bi predsjedavao sam Trump. No već na početku naišao je na zid.
Bivša američka ambasadorica u Ukrajini Bridget Brink poručila je da nema nikakvih naznaka da Rusija zaista želi dogovor. Prema njenim riječima, mir koji bi bio nametnut pod svaku cijenu ne bi bio istinski mir.
Detalji najnovijeg američkog prijedloga, koji je procurio u javnost, izazvali su šok. Ukrajina bi se odrekla cijelog Donbasa, ograničila broj vojnika na 600.000 i odustala od ulaska u NATO, dok bi alijansa potpuno zaustavila daljnja proširenja. Zauzvrat bi Rusija obećala da neće ponovo napadati Ukrajinu, uz rizik od novih sankcija. Kijev i evropske prijestolnice ocijenili su ove prijedloge opasnim presedanom koji nagrađuje rusku agresiju.
Napetost je dodatno rasplamsala objava snimaka razgovora u kojima Trumpov izaslanik Steve Witkoff daje savjete najbližim Putinovim saradnicima o tome kako da u komunikaciji utiču na američkog predsjednika. Drugi transkript navodno pokazuje da su visoki ruski zvaničnici sarađivali u izradi američkog plana.
Sjedinjene Države i Ukrajina pokušale su revidirati dokument u Ženevi, dok su ruski i američki vojni predstavnici razgovarali u Abu Dhabiju. Trump poručuje da se neće sastati s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim dok plan ne bude „u završnoj fazi“.
Analitičari upozoravaju da ovo nije prvi put da Kremlj koristi pregovore kako bi kupio vrijeme. Isti scenarij viđen je u aprilu i augustu, kada su razgovori završavali novim ruskim ofanzivama. Stručnjaci podsjećaju da je Putin više puta jasno rekao da rat može stati odmah – ali samo pod potpunim prihvatanjem ruskih zahtjeva, uključujući aneksiju teritorija, trajnu zabranu NATO proširenja i podređivanje Ukrajine ruskom utjecaju.
Za razliku od situacije u Gazi, gdje je jedna strana bila iscrpljena i slomljena, Moskva u ovom trenutku računa na vrijeme i vojnu nadmoć. Zelenski, uprkos političkim aferama i problemima na frontu, i dalje ima podršku kod kuće, ali pritisak raste.
Putin je u utorak poslao najjasniji odgovor dosad. Ruska vojska izvela je jedan od najvećih koordiniranih napada od početka rata – 22 rakete i više od 460 dronova pogodili su ciljeve širom Ukrajine, usmrtivši sedam civila.