Bijela kuća stala je u odbranu kontroverznih prijetnji predsjednika Donalda Trumpa usmjerenih protiv iranske civilne infrastrukture, uprkos upozorenjima da bi takvi napadi mogli predstavljati direktno kršenje međunarodnog prava i ratni zločin.
Glavna meta potencijalnih napada su postrojenja za desalinizaciju vode, koja su ključna za snabdijevanje pitkom vodom oko 92 miliona stanovnika Irana.
Portparolka Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila je da se predsjednik "ne boji upotrijebiti moćne sposobnosti" američke vojske ukoliko Teheran odmah ne pristane na uslove prekida vatre i ne otvori Hormuški moreuz.
Trump je putem društvene mreže Truth Social poručio da će, u slučaju nepostizanja dogovora, američke snage uništiti iranske elektrane, naftna polja, ali i postrojenja za vodu koja su do sada namjerno bila pošteđena.
Ovakva strategija izazvala je oštre reakcije pravnih stručnjaka koji podsjećaju da Četvrta ženevska konvencija strogo zabranjuje uništavanje objekata neophodnih za opstanak civilnog stanovništva.
Osim vazdušnih udara, administracija razmatra i visokorizičnu kopnenu operaciju s ciljem zapljene iranskih zaliha obogaćenog uranija. Iako Trump tvrdi da je iranski režim "desetkovan", unutar same Republikanske stranke raste otpor prema slanju kopnenih trupa, uz upozorenja da bi Amerika mogla upasti u "dugotrajnu okupaciju bez kraja".
Dok Trump insistira na tome da je "promjena režima" već praktično izvršena jer je većina prethodnog vodstva eliminisana, Teheran uzvraća upozorenjem da američke vojnike na iranskom tlu čeka "močvara smrti".