Nije tajna da je Južna gasna interkonekcija bila i ostala jedan od ključnih energetskih projekata u BiH za Sjedinjene Američke Države i jedan od rijetkih koje SAD namjeravaju u značajnijem iznosu finansirati u našoj zemlji.
Nakon što je bivša administracija u Ambasadi SAD, na čelu s tadašnjim ambasadorom Michaelom Murphyjem faktički natjerala federalne parlamentarce, izuzev onih iz HDZBiH i drugih stranaka s hrvatskim predznakom, da usvoje Zakon o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina - Republika Hrvatska", kako saznaje Raport, nova administracija predsjednika SAD Donalda Trumpa, krenula je u novu ‘ofanzivu’ kako bi Zakon bio i proveden.
Novi stav SAD, riješiti se u potpunosti ruskog gasa
U tom pravcu, prema tvrdnjama Raportovih izvora predstavnici Ambasade SAD u Sarajevu već su održali nekoliko sastanaka s nadležnim stručnim i tijelima vlasti u našoj zemlji.
Na tim sastancima od SAD je odaslana jasna poruka da se ovaj projekat u BiH što prije realizira i da se aktivnosti na ovom projektu koje su mjesecima u stanju hibernacije konačno 'probude'.
Raportovi izvori ističu da je novina u stavu SAD kada je u pitanju snabdijevanje gasom, odnosno stvaranje infrastrukture za dovod gasa iz drugih izvora, pored ruskog, to da Amerikanci sada očekuju da BiH što prije iznađe rješenja koja će omogućiti potpuno eliminisanje ruskog gasa, koji sada u BiH stiže preko Srbije, iz budućeg snabdijevanja ovim energentom u našoj zemlji.
Ovaj novi stav i nova politika SAD prema snabdijevanju gasom BiH iz Rusije, kažu naši sagovornici evidentno odražava širi geopolitički interes SAD u regionu i njihovu namjeru da budu isključivi snabdjevači od kojih će BiH nabavljati gas.
Međutim, na putu konkretnijih pomaka u realizaciji izgradnje Južne gasne interkonekcije u BiH i dalje stoji ogromna prepreka koja se ogleda prvo u upornom insistiranju HDZBiH na formiranju nove kompanije u Mostaru koja bi rukovodila projektom, umjesto da to radi državna kompanija BH Gas kako predviđa i Zakon.
Takav stav, zbog kojeg HDZBiH nije podržao ni Zakon o Južnoj interkonekciji, mjesecima blokira realizaciju prvih koraka koje nalaže zakon, a to je izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju gasovoda, o čemu prema Zakonu o gasovodu 'Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska' stručnu ocjenu treba dati Komisija čije je formiranje otpočelo imenovanjem pet članova tog tijela u aprilu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali Komisija nikada nije potvrđena u Domu naroda PFBiH, pa je taj zadatak sad ponovo završio pred Vladom FBiH.
No, kako tvrde izvori Raporta, Amerikance ne zanima mnogo to što nema političkog dogovora o ovom pitanju, nego oni očekuju da stranke u vlasti što prije nađu rješenje svih problema i da otpočnu s provedbom projekta. Posebno što se kroz diplomatiju nove administracije provodi Trumpova politička doktrina 'America first'.
Politički i geopolitički test za BiH
Aktiviranje SAD u BiH koje od početka ove godine nisu imale značajniji interes za dešavanja u BiH, prema ocjeni naših izvora pokazuje da je ovaj projekt prepoznat kao geopolitički instrument SAD u regionu i smatraju da njegova realizacija ne predstavlja samo pitanje infrastrukture, već i stratešku odluku koja će oblikovati poziciju BiH u evropskom energetskom i sigurnosnom prostoru.
Svima je jasno da se ubrzanje ovog projekta pokreće prvenstveno zbog interesa SAD, ali informacije do kojih je došao Raport o porukama upućenim iz nove američke administracije nadležnima u BiH u vezi s Južnom gasnom interkonekciju jasno impliciraju da se, ne očekuje, nego zahtijeva politička koordinacija, kompromis i funkcionalne institucije, te da je jasno nagoviješteno da ovo nije samo infrastrukturni projekt, već i politički i geopolitički test za BiH i njene buduće odnose sa SAD.
Kako će na njega odgovoriti aktuelna vlast, vidjet ćemo veoma brzo, jer naši sagovornici kažu da ne sumnjaju da će pred političke aktere u BiH uskoro biti postavljeni novi zahtjevi i zadaci u vezi s ovim projektom.
Podsjećamo, Južna gasna interkonekcija je projekt kojim se planira izgradnja gasovoda od Zagvozda u Hrvatskoj do Novog Travnika u Bosni i Hercegovini.
Trasa gasovoda prolazi kroz Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno i završava u Novom Travniku.
Ukupna dužina iznosi približno 180 kilometara, od čega se oko 160 kilometara nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine. Planirani kapacitet gasovoda iznosi oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, što bi trebalo pokriti značajan dio potreba Federacije BiH.
Osim SAD, ovaj projekt podržavaju Evropska unija, Evropska investicijska banka i Zapadnobalkanski investicijski okvir (WBIF).